Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Zašto Rusija želi referendume? To je jedan od tri koraka kojima Kremlj pokušava resetirati rat

Referendumi se održavaju tijekom pet dana u Luhansku i Donecku na istoku te u okupiranim dijelovima Hersona i Zaporižja na jugu. Četiri regije djelomično su ili potpuno okupirane.
23. rujna 2022. u 15:07 0 komentara 150 prikaza
Foto: Alexander Ermochenko/REUTERS

Dužnosnici koje podupire Rusija u četiri okupirane regije Ukrajine održavaju referendume o pridruživanju Rusiji. Prozvani kao nelegitimni i lažni od Ukrajine i Zapada, ovi takozvani izbori održavaju se tijekom pet dana u četiri područja, dva na istoku i dva na jugu. Aneksija bi mogla dovesti do tvrdnje Rusije da je njezin teritorij napadnut zapadnim oružjem isporučenim Ukrajini, što bi moglo dodatno utjecati na eskalaciju rata. 

Što se događa i zašto?

Sedam mjeseci nakon početka ruske invazije, Vladimir Putin naišao je na problem. Ukrajinska protuofenziva oslobodila je dijelove teritorija otete nakon invazije 24. veljače. Glasovanje o aneksiji jedan je od tri koraka koje je Kremlj poduzeo u pokušaju resetiranja rata, navodi BBC.

Aneksijom još 15% suverene Ukrajine, Rusija će moći tvrditi da je njezin teritorij napadnut oružjem koje su NATO i druge zapadne zemlje isporučile Ukrajini. Mobilizacijom 300.000 dodatnih vojnika, može se braniti bojišnica od 1000 kilometara, a Kremlj je također kriminalizirao dezerterstvo, predaju i odsustvo bez dopuštenja tijekom mobilizacije.

Referendumi se održavaju tijekom pet dana u Luhansku i Donecku na istoku te u okupiranim dijelovima Hersona i Zaporižja na jugu. Četiri regije djelomično su ili potpuno okupirane. Dužnosnici govore o 750.000 registriranih ljudi i o planovima za uključivanje okupiranih dijelova druge ukrajinske regije, Mikolajiva, u anektirano područje.

Ruski mediji izvijestili su da će izborni dužnosnici ići od vrata do vrata s prijenosnim glasačkim kutijama od petka do ponedjeljka. Biračka mjesta radit će samo petog dana, 27. rujna, a dužnosnici su naveli kako se to tako odvija zbog sigurnosnih razloga. Stotine biračkih mjesta planirano je otvoriti tog dana, a izbjeglice imaju pravo glasati u dijelovima Rusije. Čelnici koje podržava Rusija već su nekoliko mjeseci željeli organizirati glasovanje, ali odluka o održavanju glasovanja donesena je samo tri dana unaprijed. 

Što će se promijeniti?

Savjetnik ukrajinskog ministarstva obrane Jurij Sak rekao je za BBC da su takozvani referendumi osuđeni na propast.  – Vidimo da je lokalno stanovništvo za povratak u Ukrajinu i zbog toga postoji toliko otpora – naveo je. 

Kijev kaže da se ništa neće promijeniti i da će njegove snage nastaviti oslobađati teritorij. Kremlj se nada da će se odustati od pucanja iz zapadnog oružja na zemlju koju je Moskva proglasila ruskom. Uznemirujuće je da je predsjednik Putin govorio o korištenju svih sredstava koja su mu na raspolaganju "za zaštitu Rusije".

U slučaju da uopće postoji bilo kakva sumnja, zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev jasno je dao do znanja da se nuklearno oružje također može koristiti za zaštitu anektiranih teritorija.

Američki državni tajnik Antony Blinken govorio je o "opasnoj eskalaciji", ali je ponovno potvrdio stajalište Washingtona da nikakvo rusko polaganje prava na ukrajinsko tlo ne može oduzeti Ukrajini pravo da se brani.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.