U ponedjeljak je američki predsjednik Donald Trump potpisao izvršnu uredbu prema kojoj se određuje proizvođačima lijekova smanjivanje cijene njihovih proizvoda u Sjedinjenim Državama kako bi se one izjednačile s onima u drugim državama. Očito je da bi ta uredba djelovala široko no analitičari tvrde kako će se ona jako teško i provesti. Trump je, inače, tako nešto pokušao i u prvom mandatu ali je spriječen od američkih sudova. Uredba nalaže da se farmaceutske kompanije njoj prilagode unutar 30 dana odnosno približe se cijenama koje se njome preporučuju, u suprotnom poduzet će se mjere kako bi se to postiglo. Trump je izjavio kako traži da se cijene lijekova u SAD-u smanje za između 59 i 90 posto.
- Svi bi se trebali izjednačiti. Svi bi trebali plaćati istu cijenu, kazao je Trump na tiskovnoj konferenciji povodom objave još jedne uredbe kojom namjerava utjecati na tržište. Ipak, uredba nije toliko oštra kao što se očekivalo pa se njezino donošenje nije previše odrazilo na dionice, odnosno one su čak i skočile nakon što su pale u očekivanju objave uredbe. Činjenica je kako u Sjedinjenim Državama lijekovi koštaju gotovo tri puta više nego u drugim razvijenim zemljama. Iako je i ova mjera u skladu s Trumpovim predizbornim obećanjima kako će smanjiti troškove svakodnevnog života u SAD, odnosno potrepština nužnih za život, jedan je detalj istakao kao posebnu motivaciju donošenja ove uredbe.
Trump je opisao razgovor s prijateljem poslovnim čovjekom koji je jadikovao koliko su tretmani za mršavljenje skuplji u Sjedinjenim Državama. - U Londonu sam i upravo sam platio ovaj prokleti lijek za masnoću koji uzimam. Upravo sam platio 88 dolara, a u New Yorku sam platio 1300 dolara. Što se dovraga događa? ... To je ista kutija proizvedena u istoj tvornici od strane iste tvrtke, citirao je Trump riječi tog svog prijatelja ne imenujući o kojoj se tvrtki radi. No, to doista nije tajna, riječ je o Novo Nordisku, danskoj kompaniji koja je prva tržištu ponudila takav lijek, Ozempic, temeljen na hormonu GLP-1 a koji je prije svega namijenjen liječenju dijabetesa ali se pokazalo da djeluje i na brojne druge tegobe, kao što jako pomaže i pri mršavljenju. Jasno je kako je lijek odmah postao iznimno tražen te su takve GLP-1 agoniste, kako se ti lijekovi još nazivaju, počele proizvoditi i druge kompanije. Jedna je od njih i najveći svjetski proizvođač lijekova, američki Eli Lilly. Očito da bi zaštitila svoje proizvođače američka je administracija s pravosuđem počela s nizom mjera i istraga protiv Novo Nordiska navodeći nepoštene prakse kao i pitanja sigurnosti primjene njihovih lijekova, odnosno nedovoljnih upozorenja na moguće kontraindikacije. Osim Ozempica danski je proizvođač predstavio i Wegovy te Rybelsus. Američka vlada ne tuži Novo Nordisk izravno ali je kompanija postala predmetom raznih tužbi i istraga od strane različitih entiteta i privatnih osoba. S druge strane, i danska kompanija tuži u Americi zbog prodaje svojih lijekova kroz nelegalne kanale kao što se prodaju i falsificirani lijekovi koji su bujali uslijed velike potražnje što je uzrokovalo i nestašicu ovih lijekova. U trenutku kada je počela medijska halabuka oko svega, Novo Nordisk bio je najvrednija europska kompanija, no kako su objave krenule dionice su tvrtke jako padale s dodatnim razlogom neuspjelih kliničkih ispitivanja novih lijekova. Ipak, Ozempic se i dalje prodaje odlično, kao i drugi lijekovi temeljeni na istim supstancama. Čak je 2023. godine kompanija bila vrednija od danskog BDP-a. Sada je najvrednija europska kompanija ipak njemački SAP.
U Sjedinjenim Državama takvi lijekovi Novo Nordiska kao i Zepbound Eli Lillyja prodaju se za više od 1000 dolara mjesečno kroz zdravstvena osiguranja. Ako osiguranje koje bi pokrilo tu cijenu nemate, onda možete lijekove kupovati i izravno za cijenu od 499 dolara mjesečno. Američkim zakonodavcima smeta što oko 40 posto tamošnjeg stanovništva pati od pretilosti pa traže da se cijene smanje pa se zato i za uredbu navodi kako je ona usmjerena na one lijekove gdje je primijećen najveći disparitet te na kojima su troškovi najviši a to su upravo ovi lijekovi. Direktori Eli Lillyja slažu se kako bi cijene trebale biti jednakije u svim razvijenim zemljama, no da bi se to postiglo trebao bi se popraviti stari problem, lijekovi su u SAD preskupi. I kao razlog navode prevelike marže koje imaju distributeri lijekova. Dodatno, u Americi ne postoji kontrola cijena lijekova od strane države, sve je prepušteno tržištu. Zatim, zdravstveni sustav nije centraliziran nego je fragmentiran a na tome se temelji cijela jedna industrija privatnog zdravstva u kojoj je bezbroj osiguravatelja koji nude bezbrojne varijante polica zdravstvenog osiguranja a sve ipak koriste i proizvođači koji određuju cijene prema svojem nahođenju, dovoljno je samo da za lijek dobiju odobrenje Savezne agencije za hranu i lijekove. Njima je također omogućeno da produžuju patent za lijek što onemogućuje da na tržište uđu generički lijekovi. U tako razdrobljenom tržištu teško je stvoriti kritičnu masu koja bi mogla ispregovarati bolje cijene. Sada bi to učinio Trump. Kao primjer zemlje po razvijenosti jednake Americi navodi se Japan gdje zdravstveno većim dijelom pokriva država. Tamo je 10 miligramska injekcija lijeka Zepbound samo 61,68 dolara.
Ipak, u Velikoj Britaniji kroz javno zdravstvo teško se može do ovih lijekova, u Njemačkoj nikako. Normalno, ovakva Trumpova mjera povukla je optužbe za narušavanje tržišne utakmice. - Uvoz stranih cijena iz socijalističkih zemalja bio bi loš posao za američke pacijente i radnike. To bi značilo manje tretmana i lijekova te bi ugrozilo stotine milijardi koje naše tvrtke članice planiraju uložiti u Ameriku, rekao je u izjavi Stephen Ubl, izvršni direktor industrijsko-trgovinske grupe PhRMA. I on je ponovio kako su pravi razlozi visokih cijena lijekova „strane zemlje koje ne plaćaju svoj pošteni dio i posrednici koji povećavaju cijene za američke pacijente“. Pretpostavlja se da će biti tužbi po ovim osnovama kada vlada doista počne s mjerama usmjerenima na smanjenje cijena. Međutim, Trump ima podršku institucija ključnih za provođenje uredbe, kao što je Savezna komisija za trgovinu, FTC. - Predsjednik Donald Trump vodio je kampanju za snižavanje cijena lijekova i danas upravo to i čini. Amerikanci su umorni od toga da ih se prevari. Savezna trgovinska komisija bit će ponosni partner u ovom novom nastojanju, rekao je glasnogovornik FTC-a Joe Simonson. U ovu se priču svakako treba uklopiti i najava skorašnjeg susreta Ursule von der Leyen i Donalda Trumpa. Veliki broj lijekova se, naime, proizvodi u Europi, za sada je farmaceutska industrija izuzeta od carina, no kako Trump najavljuje eskalaciju mjera prema Europskoj Uniji, i to bi se moglo promijeniti.
