NATO se, prema analitičarima suočava s najvećim iskušenjem od svog osnivanja. Američki predsjednik Donald Trump ponovno inzistira na preuzimanju Grenlanda, autonomnog teritorija Danske, što izaziva strahove da bi moglo doći do kraja NATO-a u trenutku kada Europa najviše treba američku podršku protiv ruske agresije. Danska premijerka Mette Frederiksen jasno je upozorila: "Neprijateljsko preuzimanje Grenlanda zapravo bi značilo kraj NATO-a." U zajedničkoj izjavi od 6. siječnja čelnici Danske, Francuske, Njemačke, Španjolske, Poljske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva poručili su: "Na Danskoj i Grenlandu je da odlučuju o pitanjima koja se tiču njihovog teritorija." Istaknuli su potrebu za partnerstvom sa SAD-om, ali i nepokolebljivu predanost načelima teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice. Constanze Stelzenmüller, stručnjakinja za transatlantske odnose u Brookings Institutionu, ističe da bi čak i prisilna kupnja imala "smrtonosne posljedice za NATO". Dodaje da bi američki napredak s planom "postao politička, financijska i/ili vojna distrakcija za demokratske saveznike NATO-a" te ohrabrio Rusiju i Kinu.
Oleksiy Melnyk, sudirektor programa vanjske politike u kijevskom Razumkov Centru, uspoređuje situaciju s ruskom aneksijom Krima 2014. "I mislim da ako Trump odluči djelovati na isti način kao što je Putin učinio 2014., posljedice će biti prilično slične", kazao je. Marko Mihkelson, predsjednik Odbora za vanjske poslove estonskog parlamenta, upozorava: "Čak i kad bi NATO izdržao ovu turbulenciju, Rusija... mogla bi pogrešno procijeniti situaciju i pokušati proširiti svoje imperijalne ratove izravno protiv države članice NATO-a, nadajući se da Članak 5 više neće funkcionirati.", piše Kyiv Independent.
Stefan Wolff, profesor međunarodne sigurnosti na Sveučilištu u Birminghamu, kaže: "Čini se da još uvijek postoji spremnost za suradnju po pitanju Ukrajine, prema rezultatima posljednjeg sastanka Koalicije voljnih u Parizu." No upozorava na opasnost. "Prisilno preuzimanje Grenlanda vjerojatno bi uništilo svaku buduću mogućnost suradnje između koalicije i SAD-a o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu i učinilo bi sve ozbiljne europske obveze mnogo rizičnijima, a time i manje vjerojatnima." Wolff dalje ističe da bi to bio "kraj saveza kakvog poznajemo" i da bi čak mogao "razbiti temeljne zapadne institucije izvan NATO-a". "Pitanje je, međutim, kako bi se to rasplelo i koliko daleko. Bi li Danska otišla, a za njom i njezini bliski europski saveznici? Bi li neke europske države članice ostale?", kaže.
Dan Hamilton, nerezidentni viši suradnik Brookings Instituta, sugerira da bi Kremlj mogao tiho pozdraviti američko sudjelovanje u Venezueli, jer to pokazuje da "velike sile mogu intervenirati u poslove malih sila, kao što je to učinila Rusija".
Grenland, najveći svjetski otok s oko 56.000 stanovnika, strateški je važan zbog položaja na Arktiku, mineralnog bogatstva i već postojeće američke vojne baze. Trumpov pristup baca svjetlo na novi svjetski poredak temeljen na sferama utjecaja velikih sila, a ne na međunarodnom pravu sličan "Monroeovoj doktrini" na zapadnoj hemisferi. Europski čelnici pokušavaju izbjeći otvoreni sukob s Trumpom, posebno dok ovise o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, uključujući sustave Patriot i sigurnosna jamstva. Međutim, prisilni koraci prema Grenlandu mogli bi uništiti tu suradnju i ohrabriti Moskvu na daljnju agresiju, uključujući hibridni rat na istočnom krilu NATO-a. Stručnjaci se slažu da bi slom NATO-a bio katastrofalan, ali ne nužno doveo do trenutne ruske invazije – ruska vojska još je vezana u Ukrajini. Ipak, dugoročno bi oslabljena Europa postala ranjivija, a svijet bi se vratio na logiku velikih sila.
Otvori KEKS Pay
