Parole kojima se osporava pravo Izraela na postojanje mogu se, primjerice, vidjeti kao grafiti u Berlinu, a na demonstracijama solidarnosti s palestinskim civilnim stanovništvom mogu se čuti odgovarajući povici. Riječ je o odbacivanju države Izrael, pozivu na njeno uništenje. Dosad u takvim situacijama, u pravilu, nije bilo kaznenopravnih posljedica. Sada Bundesrat, drugi dom njemačkog parlamentarnog sustava, inzistira na zakonskoj zabrani.
Predstavnici 16 njemačkih saveznih pokrajina usvojili su na posljednjoj sjednici prije ljetne stanke prijedlog zakona koji je podnijela vlada savezne zemlje Hessen. „Sasvim svjesno podnosimo ovaj prijedlog zakona jer konačno moramo prijeći s riječi na zakonodavno djelovanje“, rekao je hessenski ministar pravosuđa Christian Heinz prije glasovanja, piše DW.
„Tko javno niječe pravo Izraela na postojanje...“
Prema prijedlogu Bundesrata, trebalo bi kazniti „onoga tko javno ili na skupu niječe pravo države Izrael na postojanje ili poziva na njezino ukidanje“. Međutim, to bi trebalo biti kažnjivo samo ako se čini na način kojim se potiče spremnost na antisemitsko nasilje. Postojeće kaznene odredbe njemačkog prava, koje se, primjerice, odnose na poticanje mržnje prema dijelovima stanovništva ili na upotrebu obilježja terorističkih organizacija, nisu dovoljne, navodi se u obrazloženju prijedloga zakona.
Hessenski ministar pravosuđa Heinz rekao je da se od 7. listopada 2023., od „barbarskog napada“ Hamasa na Židovke i Židove, ta mržnja „prelila“ na cijeli svijet, pa tako i na Njemačku. Antisemitizam se „javno iskazuje na našim ulicama“. Političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) nastavio je: „Preko uglančanih mesinganih kamena spoticanja (Stolpersteine - kocke ugrađene u pločnik koje podsjećaju na Židove ubijene za vrijeme nacionalsocijalizma, op. ur.), koje svi poznajete s naših ulica i iz naših gradova, danas ponovno marširaju mase koje otvoreno uzvikuju te parole i tu mržnju prema Židovima.“
Heinz je rekao da prijedlog zakona izričito nije usmjeren protiv slobode mišljenja niti protiv kritike izraelske vlade. On također ne sprječava rasprave o mirnom političkom rješenju na Bliskom istoku. Sve to pripada slobodarskoj demokraciji. Prijedlog je opisao kao „sasvim svjesno vrlo usko formuliran“. Riječ je o „pozivima koji veličaju nasilje“ i potiču na uništenje Izraela. Pravna država mora ostati sposobna djelovati. Zemlja ne smije „ponovno nemoćno promatrati“ kada se mržnja prema Židovima „iskazuje na našim ulicama“.
U gornjem domu njemačkog parlamenta, domu saveznih pokrajina, ministar Heinz bio je jedini koji je govorio o ovoj točci dnevnog reda. Kada je Hessen u svibnju iznio svoju inicijativu na razmatranje, riječ je bio uzeo i ministar unutarnjih poslova tadašnje pokrajinske vlade Baden-Württemberga, Thomas Strobl (CDU), te podupro tu namjeru. Tada je izričito naveo parolu „Od rijeke do mora“ kao primjer tog negiranja postojanja Izraela.
Sada je više njemačkih saveznih pokrajina dalo izjavu za zapisnik da bi njemačka vlada trebala predložiti rješenje kako bi Bundestag, kao zakonodavac, mogao usvojiti zakon koji bi bio „pravno pouzdan i u skladu s ustavom“. Time se, u konačnici, podupire inzistiranje Hessena na donošenju propisa, ali bez prejudiciranja pojedinosti.
Zakoni iz Bundesrata
S vremena na vrijeme događa se da prijedlog propisa iz Bundesrata, nakon odgovarajućeg mišljenja njemačke vlade, bude upućen Bundestagu. Iznimno je rijetko, međutim, da takav prijedlog uistinu bude proveden do kraja i pretoči u zakon. U tekućem, 21. sazivu Bundestaga, koji traje od proljeća 2025., Bundesrat je usvojio 45 prijedloga zakona i proslijedio ih vladi – nijedan od tih prijedloga dosad nije postao zakon.
U 20. sazivu (2021.–2025.) dom saveznih pokrajina iznio je 49 prijedloga zakona, od kojih su dva usvojena. Između 2017. i 2021. iz Bundesrata je poteklo 66 prijedloga zakona, od kojih je sedam postalo zakon. Usporedbe radi, tih sedam čini tek vrlo mali dio od 542 zakonska prijedloga koja su u tom razdoblju stupila na snagu.
Pritom se s vremena na vrijeme čuju pozivi na zakonsko uređenje ovog pitanja. Središnje vijeće Židova već dulje vrijeme inzistira na poduzimanju mjera. Odluke savezne vlade da kritizira izraelsku vladu „apsolutno su legitimne“, rekao je predsjednik Središnjeg vijeća Židova Josef Schuster sredinom lipnja u intervjuu za Deutsche Welle. Ali više nije legitimno „kada se dovodi u pitanje pravo Izraela na postojanje ili kada se ta zemlja demonizira“.
Još uoči sjednice Bundesrata oglasilo se – što je prilično neuobičajeno – oko 30 profesora i profesorica prava, koji su tu inicijativu ocijenili neustavnom. Prema njihovu mišljenju, zabrinutost zbog porasta antisemitizma i antisemitskog nasilja jest razumljiva, ali određeno mišljenje ne može se zabraniti općim zakonom.
U međuvremenu je i jedno stručno mišljenje Znanstvene službe Bundestaga izazvalo sumnju u to je li ova inicijativa u skladu s ustavom.
Cohn-Bendit kaže ne
Sredinom lipnja Daniel Cohn-Bendit, i sam Židov i njemačko-francuski političar Zelenih, koji je od 1994. do 2014. bio zastupnik u Europskom parlamentu, izjasnio se u intervjuu za FAZ o namjeri hessenske pokrajinske vlade i ocijenio prijedlog zakona kao „u svojoj biti pogrešan“.
„Mnogi oštro kritiziraju Izrael, pa i sami Izraelci. Nisu svi oni antisemiti“, rekao je Cohn-Bendit. Ukazao je na filozofkinju Judith Butler, koja podupire antiizraelski pokret za bojkot BDS. Prema njegovu uvjerenju, rekao je Cohn-Bendit, BDS je „glup“ i predstavlja „ideološki potpuno pogrešno stajalište. Ali Butler ipak nije antisemitkinja“.
U biti je riječ o sporu između slobode mišljenja i antisemitizma. Prema njemačkom Ustavu, koji se naziva Temeljnim zakonom, u članku 5. se navodi da se sloboda mišljenja može ograničiti samo „općim zakonima“, koji dakle nisu usmjereni protiv određenog mišljenja kao takvog. Kritičari smatraju da bi upravo to sada bio slučaj. Prijedlogom se kažnjava isključivo nijekanje prava Izraela na postojanje. Onaj tko bi osporavao pravo drugih država na postojanje ostao bi nekažnjen.
Ministar pravosuđa Heinz uoči glasanja u vezi s tim ukazao je na neuobičajenu presudu najvišeg njemačkog suda iz 2009., takozvanu „odluku u slučaju Wunsiedel“. U tom bavarskom gradiću godinama su se organizirali marševi ekstremnih desničara koji su veličali Rudolfa Hessa. Tada su suci u Karlsruheu proglasili ustavnom odredbu kojom se kažnjava veličanje nacionalsocijalističke nasilne vladavine. To je obrazloženo posebnom povijesnom odgovornošću Njemačke, piše DW.
Njemački državni interes
Ta argumentacija, smatra sada Hessen, može se primijeniti i na aktualnu raspravu: između nacionalsocijalističke vladavine, Holokausta, osnivanja Izraela i nijekanja njegova prava na postojanje postoji povijesno-politička povezanost. Pravo Izraela na postojanje predstavlja njemački državni interes (Staatsräson). Tko niječe to pravo na postojanje, time se istodobno suprotstavlja njemačkom ustavnom identitetu, smatraju zagovornici novih ograničenja.
Kako će na kraju cijeli proces završiti, teško je predvidjeti. No jednoi je jasno: politička rasprava će trajati mjesecima. A lako je moguće da će na kraju, budući da se tu radi i zadiranju u temeljna prava građana, opet završiti pred Ustavnim sudom.
Otvori KEKS Pay
