Od Nove godine u Njemačkoj stupaju na snagu nova pravila i zakoni koja će umnogome utjecati na živote tamošnjeg stanovništva. Svakako te promjene zanimaju i sve one koji se planiraju seliti ili privremeno boraviti u toj državi. U nastavku vam donosimo pregled tih novosti...
Zakon za olakšanje života
Kako bi ublažili negativne učinke rasta životnih troškova prouzrokovanih inflacijom u Njemačkoj nastoje provesti različite zakone kojima bi, smatraju, olakšali život građana Njemačke. Bundestag je tako u studenom usvojio prijedlog o tzv. građanskom dohotku. Riječ je o najvećem reformskom projektu socijalne pomoći u posljednjih 20 godina kroz Bundestag. Njime će "građanski dohodak" (Bürgergeld) od 1. siječnja zamijeniti dosadašnju naknadu za nezaposlene, poznatiju kao HARTZ IV, a bit će dostupan i ostalim potrebitima.
– Građanski novac dajemo u duhu solidarnosti, povjerenja, ohrabrenja – rekao je ministar rada Hubertus Heil (SPD), koji smatra da "sadašnji sustav obračuna zaostaje za galopirajućom inflacijom".
Građanski dohodak sastoji se od dijela koji pokriva troškove života, dijela koji pokriva troškove smještaja i dijela koji uzima u obzir druge osobe koje žive s podnositeljem zahtjeva u zajednici koja ostvaruje prava. Visina naknade građana ovisi o prihodima i imovinskom stanju.
Za odrasle nezaposlene samce to će povećati dohodak sa sadašnjih 449 eura na 502 eura mjesečno, što odgovara povećanju od 53 eura u usporedbi s prethodnom standardnom stopom.
Dohodak građana u pravilu se priznaje od šest mjeseci do jedne godine. Ako se namjerava koristiti dulje vrijeme, primjena će se naknadno razmatrati. Primjena građanskog dohotka stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Osobe koje žive u zajednici sa zaposlenom osobom također imaju pravo na naknade. Primjeri uključuju supružnike, životne partnere i djecu. Pravo na naknadu mogu ostvariti i radno nesposobni građani, ali tada vrijede jednostavniji uvjeti.
Kod prava na naknadu spominju se tri uvjeta: radna sposobnost, boravak u Njemačkoj i potreba za pomoći. To znači da osobe koje imaju najmanje 15 godina staža, ali su još ispod standardne dobi za umirovljenje, ispunjavaju uvjete. Građani se smatraju radno sposobnima ako u dogledno vrijeme zbog bolesti ili invaliditeta nisu u stanju raditi najmanje tri sata dnevno pod uobičajenim uvjetima općeg tržišta rada. Mirovinsko osiguranje odlučuje je li netko sposoban za rad.
Pravo na građanski dohodak vrijedi ne samo za njemačke državljane nego i za strane državljane. Međutim, ti strani državljani nemaju pravo na njega ako nemaju mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta u Njemačkoj. Na građanski dohodak pravo imaju "priznati" tražitelji azila, a isto vrijedi i za strance koji su pravno sposobni za zapošljavanje, a nemaju posao, o čemu trebaju potvrdu zavoda za zapošljavanje.
Subvencije za struju
Za električnu energiju subvencije vrijede od siječnja. Domaćinstva i manja poduzeća će imati bruto cijenu od 40 centi po kilovat-satu, i to vrijedi za 80 posto dosadašnje potrošnje. I za industrijske pogone planirano je 13 centi kao zajamčena neto-cijena za kilovat-sat, a subvencionirana količina neće prelaziti 70 posto potrošnje u godini 2021. Novac za ove mjere uzimat će se iz Fonda za stabiliziranje ekonomije za koji je izdvojeno 200 milijardi eura. Predviđeno je da se formira i specijalni fond za mala i srednje velika poduzeća i građane koji ovim mjerama ne bi bili dovoljno rasterećeni. Od bolnica, preko institucija kulture do firmi iz sektora njege starijih osoba, niz ustanova će biti obuhvaćeno ovim fondom, ali će iz njega biti novca i za stanove i kuće u vlasništvu građana u kojima nabavka energenata dovede "do prevelikog opterećenja“.
Subvencionirana mjesečna karta
Popularnu mjesečnu kartu od 9 eura, naslijedit će od 1. siječnja isto tako subvencionirana karta od 49 eura. Savezna država preuzima troškove u visini 1,5 milijardi eura. Broj osoba koje će imati pravo na subvencioniranje mjesečne stanarine će se također utrostručiti od 1. siječnja. Ubuduće će se subvencije odnositi na dva milijuna domaćinstava, a ukupna svota subvencija će porasti s 1,4 milijarde na 5,1 milijardi eura. Iako su pokrajine tražile da savezna država preuzme veći dio subvencija, u dogovoru se kaže da će pokrajine i država to, kao do sada, plaćati po pola.
Subvencije za plin
Planirano je da se cijena plina "zakoči” početkom ožujka 2023. Za 80 posto potrošnje plina u odnosu na prethodnu godinu cijena će biti fiksna – 12 centi po kilovat-satu, a za grijanje 9,5 centi. Kao mjerna jedinica služi projekcija potrošnje za godinu dana na temelju potrošnje u rujnu 2022 Za velike industrijske pogone važit će posebna cijena plina od siječnja. Za 25.000 najvećih industrijskih potrošača plina država će subvencionirati cijenu 70 posto potrošnje iz godine 2021, piše Deutsche Welle.
