Odnosi SAD-a i Europe više nikada neće biti isti nakon razgovora Donalda Trumpa, američkog predsjednika, s Vladimirom Putinom, čelnikom Rusije. Američki ministar obrane Pete Hegseth u međuvremenu je otišao u Bruxelles i poručio europskim saveznicima da "preuzmu vlasništvo nad konvencionalnom sigurnošću na kontinentu". Američke intervencije su pobijedile u dva svjetska rata koji su započeli u Europi i nakon toga zajamčile slobodu kontinenta pred sovjetskom prijetnjom. Ali, Trump je tijekom kampanje rekao da možda neće braniti članice saveza koje nisu dovoljno uložile u obranu. Trump se vraća na obrazloženje koje su koristili mnogi predsjednici, rekavši u srijedu: "Imamo malu stvar koja se zove ocean između."
Odavno je jasno da će druga Trumpova administracija postaviti nove zahtjeve europskim partnerima. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je Europskom parlamentu prošlog mjeseca da Europljani moraju osigurati više novca za svoje vojske. "Ako to ne učinite, krenite na tečajeve ruskog jezika ili idite na Novi Zeland", rekao je. Hegseth je formalizirao Trumpov zahtjev da članice saveza troše 5% BDP-a na obranu i rekao da će SAD dati prednost rastućem sukobu s Kinom i sigurnosti svojih granica, u odnosu na europske. "Sjedinjene Države više neće tolerirati neuravnotežen odnos koji potiče ovisnost", rekao je novi šef Pentagona, prenosi CNN.
"Kada pitate te tipove, zašto ne možete potrošiti više na nacionalnu sigurnost, njihov argument je jer bi to od nas zahtijevalo smanjenje socijalnih programa, beneficija za nezaposlene, mogućnost odlaska u mirovinu s 59 godina i sve te druge stvari", rekao je državni tajnik Marco Rubio. “To je njihov izbor. Ali mi to subvencioniramo?" Trumpov tretman saveznika poput Kanade i Meksika, kao i njegovi pozivi Danskoj da preda Grenland, pokazuju njegov prezir prema staroj multilateralnoj američkoj vanjskoj politici, navodi CNN. On uvijek hvali Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga zbog njihove pameti i snage. “Trumpov plan nije o europskoj sigurnosti, on misli da SAD ne bi trebao plaćati za europsku sigurnost”, rekao je Nicholas Dungan, osnivač i glavni izvršni direktor CogitoPraxisa, strateškog konzultanta u Den Haagu. "Ovo nije nova era transatlantskih odnosa, to je nova era globalnih odnosa velikih sila koji zamjenjuju namjerno institucionalne strukture liberalnog međunarodnog poretka."
Trump je rekao da će pregovori o okončanju ukrajinskog rata započeti "odmah" nakon njegovog razgovora s Putinom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije bio uključen, što je alarmantan znak za vladu u Kijevu. Naime, Zelenski je bio u središtu svega što je Bidenova administracija učinila u ratu. Trump je kasnije u srijedu nazvao Zelenskog, ali američki predsjednik već potiče strahove da će kreirati rezoluciju koja ide u prilog Rusiji. Na pitanje novinara hoće li Ukrajina biti ravnopravan partner u mirovnim pregovorima, Trump je odgovorio: "To je zanimljivo pitanje". Potom je dodao: "Rekao sam da nije dobro ući u rat."
Hegseth je iznio američka polazišta za pregovore - da se Ukrajina ne može vratiti na svoje granice od prije 2014. prije invazije na Krim, da se ne može pridružiti NATO-u i da američke trupe neće igrati nikakvu ulogu u bilo kakvim sigurnosnim snagama koje bi jamčile eventualni mir. Sve mirovne snage morale bi se sastojati od europskih i neeuropskih trupa i ne bi bile obuhvaćene klauzulom o međusobnoj obrani NATO-a, što znači da ih SAD ne bi spašavao u slučaju sukoba sa snagama Moskve. Bivši predsjednik Joe Biden također je bio suzdržan kada je u pitanju put Ukrajine prema članstvu u NATO-u, strahujući od sukoba s nuklearno naoružanom Rusijom koji bi mogao prerasti u treći svjetski rat.
Poput Rusije, Amerika sada ima predsjednika koji vjeruje da velike sile imaju pravo na ekspanzionizam u svojim regionalnim područjima utjecaja, ističe CNN. Američko-ruski poziv i budući summit u Saudijskoj Arabiji, za koji je Trump rekao da će se dogoditi uskoro, mogu biti nagovještaj da on ne izbacuje samo Zelenskog iz dogovora – već i Europu. U izjavi su Francuska, Njemačka, Poljska, Italija, Španjolska, Europska unija, Europska komisija te Velika Britanija i Ukrajina upozorile da "Ukrajina i Europa moraju biti dio bilo kakvih pregovora". I upozorili su Trumpa, koji izgleda želi mirovni sporazum pod svaku cijenu, da je “pravedan i trajan mir u Ukrajini nužan uvjet za snažnu transatlantsku sigurnost”.
Bivši švedski premijer Carl Bildt zabrinut je ugodnim razgovorom između Trumpa i Putina. "Ono što uznemiruje je naravno to što imamo dva velika tipa, dva velika ega... koji vjeruju da mogu sami riješiti sva pitanja", rekao je. Trumpova detaljna strategija ostaje nejasna. Kao što je Hegseth jasno rekao, nade Ukrajine da će povratiti svu svoju izgubljenu zemlju su nerealne.
