I dok se rat s Ukrajinom bliži ulasku u svoju četvrtu godinu, američki predsjednik Donald Trump jasno je dao do znanja kojeg svjetskog lidera vidi kao ključnog za zaustavljanje sukoba: kineskog predsjednika Xija Jinpinga, bliskog saveznika Vladimira Putina. "Nadamo se da nam Kina može pomoći zaustaviti rat, posebno između Rusije i Ukrajine... Oni imaju veliki utjecaj na tu situaciju i radit ćemo s njima", rekao je Trump prošlog mjeseca na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
Trump je istaknuo da je razgovarao s Xijem nekoliko dana prije svoje inauguracije i da će to pitanje biti aktualno i na predstojećoj Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji. Međutim, njegovi novi potezi, poput uvođenja univerzalne carine od 10% na kineski uvoz, mogli bi zakomplicirati suradnju s Pekingom, piše u svojoj analizi CNN. Kina se dugo nastoji pozicionirati kao potencijalni mirovni posrednik u ratu, ali Zapad i dalje smatra da Peking podržava Rusiju, kako politički, tako i ekonomski. Unatoč retorici neutralnosti, Kina je ključni ekonomski oslonac Moskvi i opskrbljuje je robom koja može imati vojnu primjenu, što NATO smatra izravnom pomoći ruskoj obrambenoj industriji.
Analitičari smatraju da Kina ne može jednostavno prekinuti podršku Rusiji jer bi to oslabilo Pekingovu geopolitičku poziciju. Xi i Putin su nekoliko tjedana prije početka invazije na Ukrajinu proglasili "partnerstvo bez ograničenja", temeljeći ga na zajedničkoj oporbi prema NATO-u i dominaciji Zapada. O budućnosti rata u Ukrajini raspravljat će se na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji koja počinje u petak, a na kojoj će sudjelovati američki potpredsjednik JD Vance i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Očekuje se i dolazak kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yija, koji će predvoditi kinesku delegaciju.
Trump je u intervjuu za Fox News naglasio da bi SAD trebao dobiti pristup ukrajinskim prirodnim resursima u zamjenu za vojnu pomoć te je sugerirao da Ukrajina "možda jednog dana postane dio Rusije". Njegovi dužnosnici planiraju sastanke s ukrajinskim vlastima, a ministar financija Scott Bessent uskoro putuje u Kijev kako bi razgovarao o ukrajinskim rudnim bogatstvima. Peking vidi rat u Ukrajini kao priliku za jačanje vlastite pozicije u svijetu i privlačenje nesvrstanih zemalja u svoj blok. Kineski analitičari smatraju da Trump možda vidi Xija kao potencijalnog pregovarača, ali da bi Kina prije surađivala s Moskvom nego riskirala oslabljivanje ruskog partnerstva.
Xi također računa na Putina kao ključnog saveznika u slučaju eskalacije u Tajvanu, jer bi podrška Moskve mogla biti ključna za kineske planove. Osim toga, dok se Zapad fokusira na Ukrajinu, Kina jača svoju prisutnost u Aziji i južnokineskom moru. Trumpova administracija zasad nije jasno definirala uvjete potencijalnog mirovnog sporazuma. Zapadni lideri su već pokušavali nagovoriti Xija da pritisne Putina na pregovore u skladu s ukrajinskim zahtjevima, ali bez uspjeha. Glavno pitanje ostaje: može li doći do dogovora koji bi zadovoljio sve strane, uključujući Washington, Moskvu i Peking, a da Ukrajina ne ostane trajno oslabljena? "Svaka strana može izvući koristi iz potencijalnog dogovora – Putin može sačuvati obraz, Xi i Trump mogu se prikazati kao mirotvorci", smatra Robert Ward iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Velikoj Britaniji. No, upozorava da bi takav dogovor mogao značiti tek privremeni prekid vatre, a ne trajni mir u regiji.
