Mađari su na izborima prije desetak dana odlučili kako je vrijeme za promjene te da 16-godišnjoj vladavini premijera Viktora Orbána treba doći kraj. Péter Magyar i njegova oporbena stranka Tisza premoćno su pobijedili, a to je donijelo olakšanje Europskoj uniji. Budući premijer znatno je naklonjeniji Europskoj uniji od svog prethodnika pa su njegovu pobjedu mnogi dočekali s oduševljenjem. Nakon pobjede, Magyar je otkrio kako želi produbiti veze sa susjednim državama, posebice s Austrijom, gradeći na snažnim gospodarskim vezama i zajedničkoj povijesti koja seže u doba Austro-Ugarske Monarhije.
"Nekad smo dijelili jednu državu, a Austrija je ključni gospodarski partner Mađarske. Želio bih ojačati odnose između Mađarske i Austrije iz povijesnih, ali i kulturnih i gospodarskih razloga", naveo je. Iako je velik fokus njegove kampanje uključivao najave da će obnoviti odnose s Europskom unijom, on to posebno vidi u sklopu ojačanog bloka srednjoeuropskih država, navodi Politico.
Kao jasan signal njegove vizije, Magyar je najavio da će njegova prva putovanja kao novog mađarskog vođe početkom svibnja biti u Varšavu i Beč. Iako Austriju vidi kao prirodnijeg saveznika, od Poljske može mnogo naučiti o tome kako vratiti liberalnu demokraciju te kako odblokirati zamrznuta EU sredstva zbog problema s vladavinom prava. Naime, jedan od njegovih prioriteta je oslobađanje 18 milijardi eura zamrznutih EU fondova.
"Posjet Varšavi tiče se razmjene iskustava o prijelazu natrag u liberalnu demokraciju. Posjet Beču više ima veze s europskom politikom i s činjenicom da je potrebno izraditi vlastite prijedloge iz ove regije", naveo je Emil Brix, bivši austrijski diplomat i povjesničar, za Politico.
Magyar i austrijski kancelar Christian Stocker već su u veljači na počeli "pripremati teren" za odnose nakon Orbána, prema dvjema osobama koje su bile nazočne na sastanku. Dvije su zemlje već duboko povezane gospodarski. Naime, Austrija je drugi najveći investitor u Mađarskoj nakon Njemačke, a oko 134.000 Mađara radi u Austriji. Ipak, među srednjoeuropskim zemljama postoje ključne razlike, primjerice oko Ukrajine. Austrija i Poljska aktivno podržavaju dodatnu pomoć EU toj zemlji, dok su Mađarska, Češka i Slovačka suzdržanije.
Unatoč razlikama, među srednjoeuropskim zemljama i dalje postoje snažni zajednički interesi, posebice kada je riječ o gospodarskim inicijativama i velikim infrastrukturnim projektima. "Ako bi ove zemlje mogle predstaviti integrirane prijedloge i koordinirane projekte, to bi ojačalo njihov položaj pri raspodjeli fondova i kohezijskih sredstava iz Bruxellesa“, rekao je Reinhard Heinisch, politolog sa Sveučilišta u Salzburgu.
Otvori KEKS Pay
