S više od tri četvrtine ruskog plina u svojoj energetskoj bilanci, Slovenija je među ovisnijim članicama EU-a o uvozu tog energenta iz zemlje protiv koje se zbog napada na Ukrajinu uvode sve strože sankcije, a premijer Janez Janša rekao je u petak da se zalaže za zajedničku nabavu članica EU-a od drugih dobavljača.
Slovenija se zalaže za srednji put, kazao je u petak u Bruxellesu Janša, komentirajući različita stajališta članica o načinu kako se s vremenom osloboditi energetske ovisnosti od Ruske Federacije te treba li cijene energenata prepustiti tržištu ili ih regulirati.
Po njegovim je riječima srednji put za koji se zalaže Slovenija zapravo jačanje "europskog pristupa", što, kako je pojasnio, znači zajedničke nabave i zajedničke pregovore o cijeni s dobavljačima, onako kako je to bilo i u slučaju nabave cjepiva protiv covida-19, što se pokazalo učinkovitim.
Kako javljaju slovenski mediji, Janša je u Bruxellesu novinarima koji prate summit EU-a kazao da je Slovenija i za gradnju zajedničkih kapaciteta skladištenja plina jer ih Slovenija "praktično nema", te za izbalansiran pristup oko dileme trebaju li se cijene energenata formirati slobodno ili pod regulacijom države.
"Zajednički pristup na razini EU-a o nabavi plina je bitno bolji nego da svaka država pregovara za sebe, pa se u jednom tjednu u Kataru izredaju jedna za drugom delegacije deset država članica", kazao je Jnaša.
O nabavi ukapljenog plina u Kataru je ovih dana pregovarao i slovenski ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec, no slovenski energetski stručnjaci upozoravaju da tekući plin za Sloveniju u sadašnjoj situaciji ne može biti pravo rješenje jer nema vlastitog LNG terminala.
Oni u njenoj neposrednoj blizini, hrvatski LNG na Krku i talijanski u Rovigu, već imaju zakupljene količine i ne mogu primiti dodatne, prenose u petak slovenski mediji.
