Je li čokolada za zapadno tržište Europske unije lošija od one za istočno, u koje spada i Hrvatska, ali i Slovenija? Jedemo li “lošiju” Nutellu i Milku? Slovenci su testirali 11 prehrambenih proizvoda, uglavnom čokolada i keksi, u obje varijante i zaključili: Razlike između zapada i istoka gotovo da i nema.
Nije na deklaraciji Uprava za hranu slovenskog Ministarstva poljoprivrede naručila je analizu 11 prehrambenih proizvoda - Nutelle, Tuc keksa, Milka, Lindt i Kinder čokolade, KitKat čokoladice, Leibnitz keksa, Haribo bombona te instant čokoladnog napitka Nesquik - reagirajući na brojne kritike koja dolaze iz javnosti i od nekih političara iz niza država, poput Hrvatske, Mađarske, Slovačke, da kvaliteta prehrambenih proizvoda koji se plasiraju na “istok” EU nije ista kao za “zapad”. Kao kriterij za kategorizaciju “istočnog proizvoda” uzeti su jezici na deklaracijama - slovački, češki, mađarski, rumunjski, bugarski, hrvatski, srpski i slovenski. Rezultati će iznenaditi mnoge - razlike između varijanti ovih proizvoda za dva tržišta gotovo da i nema. Ako i postoji, riječ je o zanemarivim razlikama i vrijednostima ili pak o dozvoljenom odstupanju koje nema utjecaja na kvalitetu. Pritom nije primijećeno da i ta sitna odstupanja idu na korist ili štetu jednog tržišta. Razlike su pronađene kod keksa Tuc, gdje je u varijanti za zapadno tržište pronađen manji udio soli od deklariranog na omotu.
Kod punozrnatih keksa Leibnitz u zapadnoj je varijanti udio vlakana viši od deklariranog, dok je pak udio čvrstih dijelova kakaa u Nesquiku za zapadno tržište niža od onog na deklaraciji. Mišljenje stručnjaka u opisu analize jest to da odstupanja nemaju nikakav utjecaj na kvalitetu, piše na dokumentu koji posjedujemo. No ipak postoji jedan dio koji zabrinjava - nigdje na deklaracijama - ni za zapadno niti za istočno tržište - nisu navedeni sastojci pronađeni u nekim proizvodima, prije svega trans masti i hidrogenizirane masti, za mnoge kontroverzna supstanca. Rezultate šalju Komisiji Moguće razlike u kvaliteti hrane, ali i ostalih proizvoda velika je tema na razini EU, pa i ostali, uključujući i Hrvatsku, provode svoja testiranja. Slovenija će svoje rezultate poslati Europskoj komisiji koja bi, nakon analize, trebala poduzeti mjere za sprečavanje neujednačene kvalitete na jedinstvenom europskom tržištu.
