Rat u Ukrajini neće završiti dok NATO ne povuče svoje snage iz regije Baltika, poručio je Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova zadužen za odnose sa SAD-om, neširenje oružja i kontrolu naoružanja. Rjabkov je ovo izjavio u intervjuu za rusku državnu novinsku agenciju Tass.
Rjabkovljevi komentari, kako ocjenjuje Newsweek, označavaju zaokret u stavu Kremlja. On je ovime izravno sugerirao da korijeni sukoba ne leže samo u Ukrajini, već i u širenju NATO-a prema istoku, iako Moskva na to upozorava i izražava neslaganje i nezadovoljstvo već desetljećima. Prema Rjabkovu, povlačenje NATO snaga iz Baltika pomoglo bi okončanju rata.
NATO održava snažnu vojnu prisutnost u baltičkim državama, s multinacionalnim borbenim skupinama i postrojbama stacioniranim u Bugarskoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
Zapadni vojni savez dodatno je ojačao svoju prisutnost u regiji nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. U izvješću od 6. lipnja navodi se da osam borbenih skupina "demonstrira snagu transatlantske veze i solidarnost, odlučnost i sposobnost Saveza da odgovori na svaku agresiju", prenosi Jutarnji.hr.
‘NATO se mora povući‘
Također, Švedska i Finska su nakon ruske invazije odbacile tradiciju vojne neutralnosti i ubrzano se pridružile NATO-u, a Kremlj uporno ponavlja da Ukrajina mora odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO-u kao uvjeta za okončanje rata, no Rjabkov je, čini se, u intervjuu sugerirao da se vojni savez mora potpuno povući i iz regije Baltika.
U članku pod naslovom "Zamjenik ministra vanjskih poslova Rjabkov: Nemoguće je riješiti sukob dok se NATO ne povuče", ruski dužnosnik je ustvrdio da rješavanje sukoba u Ukrajini zahtijeva rješavanje onoga što je opisao kao temeljne uzroke.
"Američka strana zahtijeva praktične korake usmjerene na uklanjanje temeljnih uzroka temeljnih proturječnosti među nama u području sigurnosti... Među tim uzrocima, širenje NATO-a je u prvom planu. Bez rješavanja ovog temeljnog i najakutnijeg problema za nas, jednostavno je nemoguće riješiti trenutačni sukob u euroatlantskoj regiji", rekao je Rjabkov.
Također je sugerirao da je upravo širenje NATO-a prema istoku bilo ključno za izbijanje rata. "S obzirom na prirodu i genezu ukrajinske krize, koju su izazvale prethodne američke vlasti i Zapad u cjelini, ovaj sukob prirodno djeluje, ako hoćete, kao test, iskušenje kojim se provjerava ozbiljnost namjera Washingtona da ispravi naše odnose", rekao je.
Prošlog mjeseca, tri ruska izvora upoznata s pregovorima koje vodi Washington, rekla su za agenciju Reuters da uvjeti ruskog vođe Vladimira Putina za okončanje rata u Ukrajini uključuju pismeno obećanje zapadnih čelnika da će zaustaviti širenje NATO-a prema istoku.
"Putin je spreman sklopiti mir, ali ne pod svaku cijenu", rekao je visoki ruski izvor upoznat s razmišljanjima Kremlja na najvišoj razini za Reuters u članku objavljenom 28. svibnja, prenosi Newsweek. "Putin je pooštrio svoj stav", dodao je drugi izvor.
"Trumpov povratak u Bijelu kuću, uz izjavu o svojoj predanosti političkom i diplomatskom rješenju ukrajinske krize, postao je razlog za oprezni optimizam u smislu potencijalne normalizacije odnosa sa Sjedinjenim Državama, ali i u širem smislu", istaknuo je u intervjuu zamjenik šefa ruske diplomacije.
"Upravo u tom smislu predsjednici Rusije i Sjedinjenih Država održali su četiri telefonska razgovora. Naša strana izrazila je zahvalnost na podršci Sjedinjenih Država nastavku izravnih pregovora između Rusije i Ukrajine, koje je ukrajinska strana prekinula 2022. godine", dodao je on.
Najizloženije tri baltičke članice NATO-a
"No, Vladimir Vladimirovič Putin također je potvrdio osnovno načelo potrebe za uklanjanjem temeljnih uzroka sukoba u okviru političkih i diplomatskih napora. Inače se ne može osigurati dugoročni mir, a konkretno je potrebno isključiti svaku mogućnost da ukrajinske oružane snage iskoriste pauzu za predah i pregrupiraju svoje snage", zaključio je Rjabkov.
Na Baltiku je uvriježeno mišljenje da će, čim se dogovori primirje u Ukrajini, Putin skrenuti pogled na istočni bok NATO-a, a najizloženijima eventualnoj novoj ruskoj agresiji smatraju se tri male baltičke države - Estonija, Litva i Latvija.
Uz Poljsku, ove tri zemlje bile su godinama najglasnije i najupornije u upozoravanju ostalih saveznika u NATO-u i Europskoj uniji na opasnost koju predstavlja Putinova Rusija.
Tri države sada rade na utvrđivanju baltičke obrambene linije, 1000 kilometara dugom potezu granice s Bjelorusijom i Rusijom. Ključni element u obrambenoj strategiji triju zemalja je barijera od 1000 betonskih bunkera, upotpunjenih rovovima, protutenkovskim jamama, skladištima sa streljivom i skloništima sa zalihama.
Osim žurnih djelovanja na granici s istočnim susjedima, sve tri zemlje već su se de facto prebacile na ratnu ekonomiju, ne prepuštajući ništa slučaju.
Nedavno su objavile da se povlače iz međunarodnog sporazuma o zabrani pješačkih mina, baš kao što su to učinile i Poljska i Finska. Litva je otišla i korak dalje pa se povukla iz sporazuma o zabrani kazetnih bombi, prenosi Jutarnji.hr.
