Globalizacija, fenomen koji neki opisuju kao najveći razlog za bogatstvo u svijetu koje se dosad ne pamti, a drugi ga optužuju za proširivanje razlike između bogatih i siromašnih, sve se više stavlja pod povećalo. Tako se činilo i jučer na sastanku najbogatijih zemalja svijeta G7 koji je održan u kanadskom gradu Quebecu gdje se stvorila podjela na dva tabora: u jednom je bio Donald Trump, a u drugom svi ostali. U tom dvoboju Trump predstavlja upravo onoga koji se bori protiv posljedica globalizacije.
Razilaze se na svim temama
I dok su se i u Kanadi pojavili prosvjednici protiv liberalnog svjetskog poretka, antiestablišmentske grupe koje se na takvim sastancima uvijek očekuju, veći je problem za sudionike summita nastao još uoči okupljanja, i to zbog svađa koje američki predsjednik vodi sa sudionicama. Uvertira je svakako bilo pitanje koje je Trump postavio Justinu Trudeauu, šefu kanadske vlade.
– Niste li vi spalili Bijelu kuću? – uputio je Trump protupitanje kanadskom premijeru kada ga je on pitao kako to da se carine uvode Kanadi zbog “nacionalne sigurnosti”. I dok se američkom predsjedniku zbog toga zapadni mediji izruguju, jer Kanada je osnovana pola stoljeća nakon što su Britanci koji su živjeli u kolonijama u današnjoj Kanadi to zaista napravili 1814., ozbiljniji je apel uputio francuski predsjednik Emmanuel Macron uoči sastanka šefovima drugih sudionica.
– Neće biti svjetske hegemonije budemo li se znali organizirati. Šest zemalja grupe G7 zajedno ima veće tržište od američkog – jasan je Macron. Zbog sve češćih sukoba na Zapadu, mediji su taj summit nazvali “G7 minus jedan”, referirajući se na sve veću izoliranost Trumpa u odnosima s ostalim velikim igračima. Teme oko kojih se razilaze su nuklearni dogovor s Iranom, borba protiv klimatskih promjena, najavljena podrška konzervativnim snagama u EU i, prije svega, međunarodna trgovina na čijem sputavanju Trump sustavno radi. Američki predsjednik inzistira na uvođenju carina na uvoznu robu, primjerice na čelik, kako bi se “zaštitila domaća proizvodnja”, na što kritičari vraćaju lopticu na njegov teren i govore da će carine samo poskupiti proizvode za američke građane. Još više od toga spominje se strah od velikog trgovinskog rata.
Macron zato kaže “dovoljno nas je šest”. – Nas šest predstavlja vrijednosti, ekonomsko tržište, ali i više od svega, stvarnu silu na međunarodnoj razini danas – rekao je Macron. Zato je Trump jučer i došao na sastanak posljednji, a otići će prvi. Uoči sastanka napisao je na Twitteru: “Veselim se ispravljanju nepoštenih trgovinskih sporazuma sa zemljama G7”. A zapadnoeuropski liberalni mediji u analizama ističu da jeTrumpov cilj razjediniti i razbiti Europu kako ne bi bila ozbiljan konkurent Sjedinjenim Državama.
Nedostaje mu Putin
I dok se na Zapadu vodi bitka između “protekcionista” i “globalista”, na Istoku je jučer također održan važan sastanak. Ruski predsjednik Vladimir Putin došao je u trodnevni posjet svome kineskom kolegi Xi Jinpingu. Putin je rekao da obje zemlje žele poboljšati suradnju na područjima infrastrukture, energetike, znanstvenim istraživanjima i visokoj tehnologiji. S obzirom na to da je ruska prisutnost na sastancima G7 zamrla od 2014., Putin na svaki način pokušava pronaći prijatelje u svijetu. Upravo bi među zapadnim antiglobalistima mogao i naći saveznike jer Trump je pri dolasku u Kanadu jučer predložio da se Rusija opet vrati na te sastanke. Dok bi idealisti najradije G7 (SAD, Kanada, Japan, Njemačka, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo) pretvorili u G9 zajedno s Rusijom i Kinom, pitanje je što se može očekivati s obzirom na turbulencije na Zapadu koje američki predsjednik potiče.
Za protivljenje međunarodnoj trgovini možda bi mu argument više mogla dati i studija koju je provela njemačka zaklada Bertelsmann. Ta je studija proučavala utjecaj globalizacije na 42 zemlje i zaključila da su pobjednici globalizacije uglavnom industrijalizirane zemlje. I dok je Švicarska prva zemlja po rastu BDP-a po stanovniku u razdoblju od 1990. do 2016., a s obzirom na indeks globalizacije koji su istraživači uzeli u obzir, Japan je drugi, Njemačka šesta, a SAD tek 25.
