Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vratio se u Kijev nakon tri turbulentna dana, obilježena dramatičnim odlaskom iz Bijele kuće uslijed žestokog javnog sukoba s Donaldom Trumpom i JD Vanceom u petak. Vikend u Londonu donio mu je topliji prijem - premijer ga je dočekao pred Downing Streetom, susreo se s kraljem i dobio snažnu potporu europskih čelnika na nedjeljnom summitu. Nakon londonskog sastanka, Sir Keir Starmer nagovijestio je formiranje "koalicije voljnih" za obranu Ukrajine među europskim liderima, no konkretni detalji o doprinosima ostali su nejasni.
Zelenski je u subotu ujutro na društvenim mrežama istaknuo potrebu za "iskrenošću i izravnošću" između Ukrajine i SAD-a radi razumijevanja zajedničkih ciljeva, pozivajući Ameriku da "čvršće stane" uz njih. U intervjuu za Fox News nedugo nakon napuštanja Bijele kuće, opisao je sukob kao "izuzetno tešku situaciju", zahvalivši se Amerikancima i Donaldu Trumpu. Unatoč pritiscima američkih zakonodavaca, suzdržao se od izravne isprike. Iako Trump nije komentirao burni vikend, većina republikanskih dužnosnika stala je uz njega i Vancea. Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost prisutan na užarenom sastanku, usporedio je ukrajinskog vođu s "bivšom djevojkom", dok je predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson pozvao Zelenskog na ostavku. Nasuprot tome, umjereni republikanski kongresnik Don Bacon iz Nebraske ocijenio je to "lošim danom za američku vanjsku politiku", a senatorica Lisa Murkowski iz Aljaske izrazila je zabrinutost zbog naizglednog udaljavanja administracije od saveznika i približavanja Putinu.
Podrška Zelenskom na društvenim mrežama počela je pristizati ubrzo nakon njegovog odlaska iz Bijele kuće. Među značajnim iznimkama bili su talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja nastoji očuvati dobre odnose s Trumpovom administracijom, i mađarski premijer Viktor Orban, koji je pohvalio Trumpa za "hrabro zalaganje za mir". Do nedjelje i londonskog summita, stvorila se atmosfera da nakon riječi podrške moraju uslijediti konkretne akcije, pri čemu su mnogi lideri oprezno naglasili da američku podršku i dalje smatraju ključnom. Na kraju summita, Starmer je predstavio mirovni plan koji uključuje nastavak vojne pomoći Ukrajini, obvezu ukrajinskog sudjelovanja u mirovnim pregovorima, jačanje ukrajinskih obrambenih kapaciteta za odvraćanje buduće ruske agresije te razvoj "koalicije voljnih" za obranu Ukrajine, uključujući slanje trupa. Starmer je rekao da ideja slanja trupa u Ukrajinu - što bi značilo vojnike na terenu i zrakoplove u zraku - ima podršku nekoliko strana, ali je bio oprezan, prepuštajući pojedinačnim zemljama da interno rasprave to pitanje.
Skandinavske zemlje već su pokazale otvorenost prema toj ideji. Danska premijerka Mette Frederiksen izrazila je "otvorenost" prema prijedlogu, dok je švedski premijer Ulf Kristersson izjavio da je njegova zemlja spremna pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini - uz podršku SAD-a. Talijanska premijerka Giorgia Meloni preferira još jedan summit koji bi uključivao SAD umjesto rasprave o europskom kontingentu u Ukrajini - opciji koju smatra "zbunjujućom". Poljska, dugo jedan od najglasnijih zagovornika Kijeva, isključila je slanje vojnika, ali je postavila malo ograničenja za humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini.
Europski čelnici sada imaju nekoliko dana za razmatranje najnovijih događaja prije ponovnog sastanka u Bruxellesu na posebnom sastanku o obrani. Tamo će predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstaviti ono što je nazvala "sveobuhvatnim planom za ponovno naoružavanje Europe". U nedjelju navečer, francuski list Le Figaro izvijestio je da su predsjednik Emmanuel Macron i Starmer predložili potencijalno jednomjesečno primirje između Rusije i Ukrajine "u zraku i na moru". Detalji eventualnog sporazuma su oskudni, a francuska ideja ostaje tek prijedlog. Prema hipotezi, obje strane bi se složile s četverotjednim primirjem u zraku, na moru i oko energetske infrastrukture, no Macron je sugerirao da to ne bi uključivalo kopnene borbe duž crte fronte zbog poteškoća u nadzoru.
Međutim, u ponedjeljak ujutro britanski ministar oružanih snaga umanjio je ideju o primirju, naglasivši da "nije postignut nikakav dogovor o tome kako bi primirje izgledalo". Luke Pollard izjavio je za Times Radio: "Radimo s Francuskom i našim europskim saveznicima na pronalaženju puta prema... stvaranju trajnog i održivog mira u Ukrajini." Svako primirje zahtijevalo bi rusko odobrenje, a trenutno nema naznaka njihove spremnosti na to.
Iako Vladimir Putin još nije službeno komentirao susret u Washingtonu, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova ocijenila ga je "potpunim diplomatskim neuspjehom Kijeva". Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kritizirao je londonski summit o Ukrajini, ističući da su tamo dane izjave o potrebi hitnog povećanja financiranja Ukrajine. "To očito nije dio mirovnog plana, već se čini da je cilj nastavak borbi," rekao je Peskov. "Ostalo će ovisiti o tome kakvi će se mirovni planovi izraditi i ponuditi na raspravu. Svaka konstruktivna podrška ovom procesu bila bi dobrodošla, kao i sve konstruktivne inicijative", rekao je. Komentirajući širi odgovor na rat, Peskov je također sugerirao da je "kolektivni Zapad djelomično počeo gubiti svoju kolektivnost".
Otvori KEKS Pay
