Dok rat u Ukrajini broji treću godinu, diplomatski pokušaji okončanja sukoba ponovno su u fokusu međunarodne zajednice. Dosadašnji mirovni prijedlozi propadali su jedan za drugim, neki su odbačeni, neki poništeni, a mnogi nikada nisu ni službeno priznati. No, prema onome što je potvrdio predsjednik Volodimir Zelenski jučer, Ukrajina i njezini partneri sada rade na tri nova dokumenta koji bi trebali postati temelj budućeg mirovnog procesa: okvirnom mirovnom sporazumu, sigurnosnim jamstvima te planu obnove zemlje. Zelenski je rekao da sadašnji okvirni plan ima 20 točaka, nakon što su pregovarači izbacili osam prijedloga iz izvorne 28-točkovne verzije koju su predložile Sjedinjene Države i Rusija. Nazvao ga je „okvirom koji se neprestano razvija“ i mora, kako kaže, odražavati interese Ukrajine, Europe i svijeta. Sada se iščekuje odgovor Kijeva, je li spreman prihvatiti smjer koji se međunarodno oblikuje.
U isto vrijeme, američki Washington Post u svojoj kolumni donosi vlastiti pogled na to kako bi trebao izgledati održiv mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije. Prema njima, rješenje bi trebalo rezultirati potpuno suverenom Ukrajinom čije bi granice štitila snažna međunarodna sigurnosna jamstva, dok bi zemlja ubrzano ulazila u Europsku uniju i počela veliku gospodarsku obnovu uz pomoć Europe i Sjedinjenih Država. Iako je, kako navode, politika Donalda Trumpa prema Rusiji često nejasna i dvosmislena, američki, ukrajinski i europski dužnosnici vjeruju da bi se mogući dogovor mogao početi kristalizirati, pod uvjetom da Washington ne izvrši prevelik pritisak na Kijev i njegove europske saveznike.
Prema informacijama izvora na koje se poziva kolumna, pregovarački paket koji se razmatra također se sastoji od tri dokumenta: mirovnog plana, sigurnosnih jamstava i ekonomskog projekta obnove. Jedna od najvažnijih ideja koje se razmatraju jest da Ukrajina postane članica Europske unije već 2027. godine. Iako to izaziva nelagodu u nekim europskim prijestolnicama, u Washingtonu vjeruju da mogu ukloniti političke prepreke, uključujući otpor Mađarske. Brzi ulazak u EU smatra se ključnim jer bi učvrstio trgovinu, investicije i, što je najvažnije, trajno usidrio Ukrajinu na Zapadu.
Drugi temeljni element je američko sigurnosno jamstvo, svojevrsna verzija članka 5. NATO-a, kojim bi se SAD obvezao zaštititi Ukrajinu u slučaju nove ruske agresije, dok bi europske zemlje davale vlastita, zasebna jamstva. Razmatra se i model prema kojem Ukrajina zadržava punu kontrolu nad svojom vojskom, bez ikakvog ruskog utjecaja, iako se još raspravlja o optimalnoj veličini ukrajinske vojske nakon rata. Prema navodima iz kolumne, SAD predlaže oko 800.000 vojnika, dok Kijev odbija svaki pokušaj Moskve da se u ustav unese ograničenje.
U planu se spominje i uspostava demilitarizirane zone duž cijele linije razdvajanja, od Donjecka do Hersona, po uzoru na korejski model, uz strogi nadzor i zone bez teškog oružja. Najosjetljiviji element paketa odnosi se na teritorijalna pitanja. Iako Kijev odbija svaku formalnu predaju teritorija, u Washingtonu vjeruju da će „razmjene teritorija“ ipak biti neizbježne te da bi Ukrajina, prema američkim procjenama, dio Donjecka ionako mogla izgubiti u nastavku borbi. Kao način za ublažavanje tog politički eksplozivnog pitanja predlaže se upravo korejski model – prema kojem obje strane zadržavaju pravni zahtjev na teritorij, ali prihvaćaju faktičko stanje.
U kolumni se navodi i da bi Zaporiška nuklearna elektrana, najveća u Europi, bila izuzeta iz ruske kontrole, uz mogućnost da je privremeno preuzmu Sjedinjene Države, što bi služilo kao svojevrsna garancija za odvraćanje daljnje ruske agresije. Uz to, predviđa se golemi plan obnove Ukrajine koji bi uključivao korištenje dijela zamrznute ruske imovine u Europi te privlačenje oko 400 milijardi dolara ulaganja kroz potencijalni fond obnove u suradnji s BlackRockom i Svjetskom bankom.
Autor u kolumni upozorava da bi najveća Trumpova pogreška bila pokušati nametnuti rješenje pod prijetnjom ili pritiskom, jer bi Ukrajina i europski saveznici tada radije nastavili rat nego prihvatili ponižavajući sporazum. Ako Sjedinjene Države ponude razuman paket koji kombinira sigurnost, europsku integraciju i snažnu obnovu, postoji šansa za dogovor. U suprotnom, poručuje autor, prijeti opasnost da rat uđe u još razorniju fazu.