Znanstvenici su otkrili naznake da bi planet koji kruži oko zvijezde udaljene 49 svjetlosnih godina mogao imati atmosferu, što ga čini potencijalnim kandidatom za postojanje života. Objekt, nazvan LHS 1140b, ima masu oko pet puta veću od Zemljine i pripada kategoriji "super-Zemlje", piše CNN.
Planet se nalazi u orbiti svoje zvijezde unutar takozvane nastanjive zone, gdje temperature na površini nisu ni previsoke ni preniske za postojanje tekuće vode.
Potencijalni kandidat za život
"Na temelju mjerenja mase i radijusa, iz kojih procjenjujemo gustoću, vjerujemo da je riječ o pretežito stjenovitom planetu", rekao je Collin Cherubim, planetarni znanstvenik i glavni autor rada o otkriću objavljenog 16. srpnja u časopisu Science.
"Čini se da je sastav sličan Zemljinom, što znači da bi mogao imati željeznu jezgru, silikatni plašt i neku komponentu niske gustoće. Vjerojatno je to kombinacija vode i, kako sada znamo, atmosfere", pojasnio je Cherubim, NASA-in stipendist na Sveučilištu u Chicagu. Istraživanje je proveo tijekom svog doktorata na Harvardu.
Otkako su devedesetih godina pronađeni prvi egzoplaneti, astronomi su ih otkrili više od 6200. Svemirski teleskop Hubble još je 2001. zabilježio dokaze o postojanju atmosfere na jednom plinovitom divu udaljenom oko 150 svjetlosnih godina.
Ako buduća promatranja potvrde ove nalaze, LHS 1140b postat će prvi stjenoviti planet s atmosferom koji je otkriven u nastanjivoj zoni druge zvijezde, prenosi Index.hr.
Znakovi nastanjivog planeta
Proučavanje atmosfera udaljenih stjenovitih planeta vrlo je teško jer su ta nebeska tijela mala, a njihove atmosfere rijetke. Astronomi moraju čekati da planet prođe ispred svoje matične zvijezde. Tada svjetlost koja se filtrira kroz atmosferu može otkriti kemijski potpis plinova.
Zasad nema dokaza o životu ili atmosferi koja bi ga podržavala na planetu LHS 1140b, ali Cherubim smatra da je on ozbiljan kandidat za potragu za izvanzemaljskim životom.
"Mislim da je to trenutno najbolje mjesto za traženje života izvan Sunčevog sustava", rekao je. "Uglavnom je stjenovit, ima temperaturu pogodnu za tekuću vodu na površini i posjeduje atmosferu – to su tri ključna sastojka koja tražimo."
Kako bi uočio atmosferu, Cherubim je prvo razvio model koji se temelji na pretpostavci da mnogi planeti nastaju s atmosferama u kojima dominiraju vodik i helij. Kako se neki od tih planeta razvijaju u stjenovita tijela, gube većinu vodika, ali mogu zadržati helij jer je teži. Cherubim je pomoću modela tražio poznate egzoplanete čija bi masa, radijus i temperatura upućivali na takav proces, a zatim je tražio tragove helija. U rujnu 2024. godine, koristeći teleskop Magellan Clay u Čileu, otkrio je helij koji istječe s planeta LHS 1140b.
"Vodik nestaje, helij ostaje i na kraju dobijete neku vrstu 'svijeta helija'", objasnio je. "Vjerujemo da se LHS 1140b nalazi upravo u toj idealnoj točki gdje je izgubio vodik, a zadržao helij koji sada polako otječe u svemir."
Sam helij vjerojatno ne bi bio pogodan za život, no postoji nada da ga prate i drugi plinovi, poput kisika. "Još nismo otkrili druge molekule u atmosferi, ali optimističan sam", rekao je Cherubim. "Spreman sam se kladiti da ćemo s vremenom nešto pronaći."
Potvrda oko crvenog patuljka
Matična zvijezda planeta LHS 1140b je crveni patuljak, najčešći tip zvijezde u svemiru. Budući da su crveni patuljci manji i hladniji od drugih zvijezda, lakše je provjeriti imaju li planeti oko njih atmosferu zbog slabijeg sjaja zvijezde. Problem je što su crveni patuljci aktivniji od zvijezda poput našeg Sunca i mogu u potpunosti uništiti atmosfere.
"To su uistinu divlje, žestoke zvijezde koje emitiraju mnogo rendgenskog i ultraljubičastog zračenja", rekao je Cherubim. "Takvo zračenje jako je loše za atmosfere jer ih zagrijava, širi i otpuhuje u svemir."
Potvrda atmosfere na stjenovitom planetu oko crvenog patuljka bila bi zato posebno uzbudljiva jer je to jedno od otvorenih pitanja u astronomiji. "Mogu li stjenoviti planeti imati atmosferu oko crvenih patuljaka? Ovo je prvi pravi potvrdan odgovor", izjavio je. "To je olakšanje za mnoge od nas. Ali konačna odluka još nije donesena. Možda je ovo neobičan planet, iznimka, a možda je prvi od mnogih. To još ne znamo."
Tijekom naknadnog promatranja planeta 2025. godine, Cherubimov tim više nije otkrio helij. Studija je zaključila da bi se taj izostanak mogao objasniti promjenjivom brzinom istjecanja helija, zbog čega je signal pao ispod praga osjetljivosti instrumenata. Ipak, Cherubim je priznao: "To je trenutno velika zagonetka o kojoj intenzivno razmišljamo."
Znakovi života
Istraživači će na jesen započeti novi krug promatranja. "Prijavio sam se za termin na još osjetljivijem instrumentu u Čileu i nadam se da će mi to odobriti", rekao je Cherubim. "I mnogi drugi će ga promatrati. Teleskop James Webb će ga gledati, kao i Hubble. Zapravo, svi koji ga mogu vidjeti usmjerit će pogled prema njemu."
Koautor studije Jason Dittmann dijeli Cherubimov osjećaj olakšanja. "Počeo sam se brinuti da atmosfere oko stjenovitih planeta možda i nisu tako česte ili da crveni patuljci nisu dobri domaćini", napisao je Dittmann, docent astronomije na Sveučilištu Florida, u e-mailu. "Zato smatram da je pronalazak konkretnog primjera stjenovitog planeta s atmosferom zaista značajan. Godinama smo se tome nadali. Što još ima osim helija? Možemo li sljedeće pronaći vodu? Nešto drugo? Značaj ovog rezultata leži u uzbuđenju oko pitanja koja sada možemo postaviti."
Za Dittmanna je posebno uzbudljivo što će LHS 1140b dobiti toliku pozornost jer je upravo on vodio tim koji je otkrio ovaj egzoplanet 2017. godine.
"Kao da je moj mali planet sada odrastao", rekao je. "Nadam se da ćemo u sljedećih nekoliko godina početi viđati više atmosfera na stjenovitim planetima. Možda ću poreći ove riječi, ali da se sada moram kladiti, rekao bih da je ovo prvi od barem nekoliko takvih planeta, ako ne i mnogih. Bit će zaista uzbudljivo uspoređivati te planete i vidjeti po čemu se razlikuju."
Potrebna dodatna promatranja
Promatranja planeta LHS 1140b su revolucionarna i nude dosad najjači dokaz za postojanje atmosfere na stjenovitom egzoplanetu u nastanjivoj zoni, izjavila je u e-mailu Ana Glidden, istraživačica s MIT-ovog instituta Kavli, koja nije sudjelovala u studiji.
"Budući da LHS 1140b kruži oko mirne zvijezde i da je riječ o super-Zemlji, izgledi da zadrži atmosferu idu mu u prilog", dodala je. "Međutim, dodatna promatranja su ključna kako bi se potvrdili rezultati i razumjelo zašto je helij viđen tijekom prvog promatranja, ali ne i drugog."
Michaël Gillon, direktor istraživanja na Sveučilištu u Liègeu, nazvao je studiju uzbudljivom s potencijalno povijesnim rezultatom, ali je upozorio da nema definitivnog dokaza da LHS 1140b ima znatnu atmosferu. Ni on nije sudjelovao u radu.
"Signal helija otkriven je samo jednom, a izostao je u naknadnim promatranjima 2025. godine", napisao je Gillon. "Činjenica da detekcija nije ponovljena poziva na oprez. Prije donošenja zaključaka o prirodi bilo kakve atmosfere, potrebno je utvrditi da je signal helija doista povezan s planetom i da se može ponoviti."
Ako se detekcija helija potvrdi, implikacije će biti dalekosežne, smatra Gillon. "Dosad smo imali samo ograničene dokaze o atmosferama na stjenovitim egzoplanetima s umjerenom klimom", dodao je. "Dokaz da je LHS 1140b zadržao znatnu atmosferu tijekom milijardi godina pokazao bi da barem neke super-Zemlje u nastanjivim zonama oko crvenih patuljaka mogu preživjeti intenzivnu ranu aktivnost svojih zvijezda."
Takav bi rezultat, zaključio je Gillon, značajno povećao izglede za pronalazak nastanjivih stjenovitih svjetova u našoj blizini i učinio LHS 1140b jednim od najvažnijih ciljeva za teleskop James Webb i buduće opservatorije.
Otvori KEKS Pay
