Odnosi Zapada s Rusijom su napeti i na rubu nove opasne utrke u naoružavanju, ali bi bilo neodgovorno ništa ne poduzeti kako bi se oni smirili, naveo je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u autorskom prilogu koje prenosi ljubljansko "Delo" od utorka.

"Htjeli bi započeti dijalog s Rusijom o teškim pitanjima iako ne možemo  sa sigurnošću unaprijed znati hoće li taj projekt uspjeti u vremenu kad se urušava postojeći svjetski poredak i kad su odnosi s Rusijom napeti. No, bilo bi neodgovorno od nas da ne pokušamo", naveo je u prilogu njemački šef diplomacije koji ove godine predsjeda Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Istina je da je Rusija kršila temeljna načela očuvanja mira, a to su teritorijalna cjelovitost, slobodni izbor savezništava, te uvažavanje međunarodnog prava o čemu se kod nas na Zapadu ne može pregovarati, ali se svi moramo truditi da izbjegnemo opasnu spiralu produbljivanja sporova, naveo je Steinmeier.

Rusija je aneksijom Krima prekršila međunarodno pravo i ugrozila temeljne europske sigurnosne arhitekture, a više niti ne poštuje ugovor o ograničenju konvencionalnih vojnih snaga u Europi i jača kapacitete za kibernetički rat, što ne reguliraju prethodni sporazumi i konvencije o ograničavanju naoružanja, pa bi bilo potrebno uložiti napora da se uspostavi dijalog i smiri situacija budući da u suprotnom prijeti nova utrka u naoružanju, a niti novi sukob u tom slučaju nije nezamisliv, upozorava šef njemačke diplomacije.

"Moramo dobro zapamtiti lekciju koju smo naučili u ranijim razdobljima kad se uspijevalo ublažiti napetosti: bez obzira na sve razlike moramo nastojati graditi mostove. Nitko ne može pobijediti i svi ćemo izgubiti ako se do kraja iscrpimo u novoj utrci u naoružavanju, što nam sada prijeti", kaže Steinmeier.

Kao primjere takvih situacija i politika Steinmeier je naveo Kubansku krizu iz 1962. godine koja je dovela do dogovora Kenedyja i Hruščova o povlačenju ruskih raketa s Kube, te politiku približavanja i otklanjanja napetosti između blokova koju je zagovarao nekadašnji njemački kancelar Willy Brandt.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura