Znanstvenici su otkrili da bi dva već odobrena lijeka protiv raka mogla preokrenuti neke promjene u mozgu uzrokovane Alzheimerovom bolešću. Riječ je o letrozolu, koji se koristi u liječenju raka dojke, i irinotekanu, koji se koristi za liječenje raka debelog crijeva i pluća. Budući da su oba lijeka već odobrena za upotrebu u SAD-u, potencijalna klinička ispitivanja njihove primjene kod Alzheimerove bolesti mogla bi započeti znatno brže, piše ScienceAlert.
Računalna analiza otkrila kandidate
Američki istraživački tim započeo je svoj rad analizom toga kako Alzheimerova bolest mijenja aktivnost gena u mozgu. Nakon toga su pretražili medicinsku bazu podataka "Connectivity Map" u potrazi za lijekovima koji bi mogli preokrenuti te promjene. Usporedbom s medicinskom dokumentacijom pacijenata koji su uzimali te lijekove u sklopu liječenja raka, uočili su da se kod njih smanjio rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
"Alzheimerova bolest uzrokuje složene promjene u mozgu, što je dosad otežavalo njezino proučavanje i liječenje. No naši računalni alati omogućili su nam da izravno analiziramo tu složenost", izjavila je računalna biologinja Marina Sirota sa Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu. "Uzbuđeni smo što nas je naš računalni pristup doveo do potencijalne kombinirane terapije za Alzheimerovu bolest, koja se temelji na postojećim, već odobrenim lijekovima.", prenosi Index.hr.
Ohrabrujući rezultati
Nakon što su letrozol i irinotekan odabrani kao najizgledniji kandidati, istraživači su ih testirali na mišjem modelu Alzheimerove bolesti. Kada su se primjenjivali zajedno, lijekovi su uspjeli preokrenuti neke od promjena na mozgu koje bolest uzrokuje. Štetne nakupine tau proteina, karakteristične za mozak oboljelog od Alzheimera, značajno su se smanjile. Miševi su također pokazali poboljšanja u zadacima učenja i pamćenja, dvjema kognitivnim funkcijama koje ova bolest najčešće narušava.
Kombinacijom dvaju lijekova znanstvenici su uspjeli djelovati na različite vrste moždanih stanica pogođenih bolešću. Pokazalo se da letrozol djeluje na neurone, dok je irinotekan utjecao na glija stanice.
"Alzheimerova bolest vjerojatno je posljedica brojnih promjena u mnogim genima i proteinima koji zajedno narušavaju zdravlje mozga", pojasnio je neuroznanstvenik Yadong Huang sa Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu i Instituta Gladstone. "Zbog toga je razvoj lijekova iznimno izazovan, jer se tradicionalno razvija jedan lijek za jedan gen ili protein koji uzrokuje bolest."
Dug put do primjene na ljudima
Iako su početni rezultati obećavajući, pred istraživačima je još dug put. Lijekovi su zasad testirani samo na miševima, a važno je uzeti u obzir i njihove nuspojave. Prilikom prenamjene lijekova za liječenje druge bolesti, potrebno je pažljivo odvagnuti potencijalne koristi i rizike. Jedan od sljedećih koraka trebala bi biti klinička ispitivanja na ljudima. Prema mišljenju istraživača, ovakav pristup mogao bi dovesti do razvoja personaliziranijih i učinkovitijih tretmana, temeljenih na specifičnim promjenama u ekspresiji gena kod svakog pojedinog pacijenta.
Procjenjuje se da od Alzheimerove bolesti boluje više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta, a očekuje se da će se taj broj više nego udvostručiti u sljedećih 25 godina kako svjetska populacija stari. Pronalazak načina za prevenciju bolesti ili čak zaustavljanje njezinih simptoma imao bi ogroman utjecaj na globalno zdravlje.
"Kada nas potpuno neovisni izvori podataka, kao što su podaci o ekspresiji gena u pojedinim stanicama i klinički zapisi pacijenata, vode do istih mehanizama i istih lijekova, koji potom ublažavaju bolest na genetskom modelu, onda smo vjerojatno na dobrom tragu", zaključila je Sirota. "Nadamo se da se ovo otkriće može brzo pretvoriti u stvarno rješenje za milijune oboljelih."
Otvori KEKS Pay
