List Tageszetung iz Berlina osvrće se na prosvjede ispred sjedišta visokog predstavnika u Sarajevu. Tu se okupilo 7.000 ljudi koji ne žele dalje produbljivanje etničkih podjela kroz promjene Izbornog zakona, na način na koji je to najavio Christian Schmidt.
„Sve je bilo mirno, dok nije došlo do remetilačkog manevra muslimanske nacionalne stranke SDA, koja je uz glasne zvižduke htjela preuzeti komandu“, piše TAZ. List potom objašnjava zašto je bosanskohercegovački Rom Dervo Sejdić pozvao na demonstracije, na koje se, između ostalih, odazvala SDP, Naša stranka ali i SDA, prenosi Deutsche Welle.
„Prije nekoliko godina, zajedno s predsjednikom Židovske zajednice Jakobom Fincijem, Sejdić je uspješno vodio proces pred Sudom za ljudska prava u Strassbourgu jer je bio diskriminiran. Pošto se ne može identificirati s kategorijama Bošnjak, Srbin ili Hrvat, on se do danas ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH. U presudi suda je stajalo kako u demokraciji svi imaju ista prava i da se politički sistem u BiH mora prilagoditi standardima u Europi. To je bilo 2008. godine, ali od tada se ništa nije promijenilo. Svi pokušaji da se progura ustavna reforma propali su zbog otpora nacionalista i njihovih simpatizera u međunarodnoj zajednici i EU-u", piše Tageszeitung.
Njemački list ukazuje i da je rezolucija Bundestaga prije dva tjedna mnogim ljudima u BiH ponovo „ulila" nadu, ali da je Schmidt predstavio projekt koji ide prema „daljnjim" etničkim podjelama.
„Činjenica da Schmidt želi prihvatiti zahtjeve hrvatskih nacionalista već je narušila ugled visokog predstavnika. On je, ako ništa, većinu stanovništva sada ujedinio protiv sebe“, piše TAZ.
"Nije odgovoran samo Schmidt već i mediji"
Austrijski Standard donosi komentar pod nazivom „U BiH mora hitno doći do deeskalacije“. U tekstu se navodi kako bi neke promjene izbornog zakona, koje je najavio visoki predstavnik Schmidt, dovele do više transparentnosti i efikasnosti, ali da je sporna formula o slanju predstavnika u Dom naroda, od koje profitira HDZ.
„Ali i reakcija bošnjačkih nacionalista je pretjerana i licemjerna kada govore o apartheidu i kada sebe uspoređuju s Palestincima. Pri tome, nitko ne spominje da su se u prošlosti nehrvati deklarirali kao Hrvati kako bi ušli u parlament“, piše Standard.
„Za zatrovanu atmosferu u zemlji nije odgovoran samo visoki predstavnik. On je pod velikim pritiskom administracije u Washingtonu, koja djeluje netransparentno. Sada je važno da dođe do deeskalacije i da se izbjegavaju govor mržnje ili ekstremne usporedbe, posebno s obzirom na to da nacionalistički komentari u medijima opasno zaoštravaju napetosti u BiH“, zaključuje Standard.
