Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Njemačka Putinu: Ne podcjenjujte snagu demokracije!

Od Moskve hitno očekujemo znakove deeskalacije. Daljnja vojna agresija imala bi ozbiljne posljedice za Rusiju, poručio je iz Kijeva kancelar Olaf Scholz
14. veljače 2022. u 20:45 0 komentara 262 prikaza
Foto: RUSSIAN DEFENCE MINISTRY/NEWSCOM

Od Moskve hitno očekujemo znakove deeskalacije. Daljnja vojna agresija imala bi ozbiljne posljedice za Rusiju. Apsolutno se slažem s našim saveznicima po tom pitanju. Svjedočimo vrlo ozbiljnoj prijetnji miru u Europi - poručio je danas njemački kancelar Olaf Scholz tijekom posjeta Ukrajini. Danas je bio u Kijevu, gdje je podržao suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, a sutra njemački kancelar planira posjetiti Moskvu. Između dvaju gradova koje posjećuje nije letio izravno, nego je plan bio da noći u Berlinu, ne u Kijevu i Moskvi.

”Njemačko licemjerje”

Scholz će u svom prvom državničkom susretu s Vladimirom Putinom pokušati ono što nije uspjelo francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu prije njega - uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina da popusti i okrene vojsku koju je nagomilao uz granicu prema Ukrajini. Dan nakon Scholzova posjeta Moskvi, srijeda, označen je u izjavama američkih dužnosnika kao mogući dan početka ruske invazije na Ukrajinu. Amerikanci takvu procjenu temelje na informacijama da su ruske postrojbe uz granicu s Ukrajinom prešle u formaciju za napad. Počne li puna invazija, ona bi započela žestokim raketnim udarima po komunikacijama i ključnim vojnim metama diljem Ukrajine, uključujući i Kijev.

Iz Moskve je danas stigao signal spremnosti na daljnje diplomatske razgovore. Ruska vlada, inače, cijelo vrijeme negira da planira invaziju na Ukrajinu i optužuje zapadne zemlje za “antirusku histeriju”. Predsjednik Vladimir Putin danas je pred TV kamerama primio na sastanak ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i pitao ga imaju li smisla daljnji diplomatski napori u aktualnoj situaciji, na što mu je Lavrov odgovorio da imaju. Unatoč nezadovoljstvu obojice zbog toga što su SAD i NATO u pisanim odgovorima na ruske zahtjeve iz prosinca ignorirali primarne ruske želje, treba nastaviti dijalog sa Zapadom, rekao je Lavrov. - Već smo više puta rekli, i vi ste to govorili, i drugi predstavnici Ruske Federacije, da nije dopustivo beskonačno voditi razgovore o pitanjima koja treba riješiti danas. Ipak, danas sam dužan reći da šansa uvijek postoji - rekao je ruski šef diplomacije pred predsjednikom Vladimirom Putinom.

 | Autor : VALENTYN OGIRENKO/REUTERS Foto: VALENTYN OGIRENKO/REUTERS

Primarni ruski zahtjevi su, podsjetimo, pisana jamstva da se NATO neće širiti dalje na istok, odnosno na Ukrajinu, te da će se NATO-ove misije i naoružanje povući na linije iz 1997., kad je sklopljen ugovor o suradnji NATO-a i Rusije. Za Amerikance i sve ostale saveznike NATO-a ta dva primarna ruska zahtjeva nisu prihvatljiva jer narušavaju temeljna načela oko kojih, ponavljaju saveznici, nema kompromisa. Ruski zahtjev za povlačenje na linije iz 1997. značio bi povlačenje NATO-ovih vojnika iz Poljske, Litve, Letonije i Estonije, kao i NATO-ovih raketnih sustava iz Rumunjske. Ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji Vadim Pristajko u razgovoru za BBC u nedjelju navečer otvorio je mogućnost da Ukrajina zbog tih novih okolnosti odustane od zacrtanog cilja ulaska u NATO. Ali, danas je reterirao od te izjave, ustvrdivši da je cilj ulaska u NATO zapisan kao ustavna obveza Ukrajine. Predsjednik Ukrajine danas je izjavio kako mu mnogi mediji i državnici sugeriraju da Ukrajinci ne bi toliko trebali pričati o pristupanju NATO-u, no to je odluka samih Ukrajinaca, dodao je Volodimir Zelenski. - Govore da ne povlačimo konstantno pitanje budućeg članstva u NATO-u jer to je rizik povezan s reakcijom Rusije. Ja vjerujem da trebamo ići dalje putem koji smo odabrali - rekao je Zelenski, citiran prema agenciji Reuters. Njemački kancelar stigao je u Kijev nakon višetjednog javnog negodovanja pojedinih zapadnih saveznika, ali i samih Ukrajinaca, zbog njemačke politike odbijanja slanja pomoći u vojnoj opremi za obranu Ukrajine. Ta negodovanja dodatno je potaknuo i članak u nedjeljnom listu Welt am Sonntag, koji je otkrio da je Berlin tijekom 2020. dao dozvolu za izvoz u Rusiju niza njemačkih proizvoda “dualne” tehnologije (dualne u smislu i civilne i vojne) ukupne vrijednosti 366 milijuna eura. I to unatoč europskim sankcijama protiv Rusije, uvedenima još nakon ilegalne aneksije Krima 2014. godine. Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik komentirao je tu vijest kao njemačko licemjerje.

 | Autor : POOL/REUTERS Foto: POOL/REUTERS

Na današnjoj konferenciji za novinare u Kijevu, njemački kancelar Olaf Scholz ponovio je da njemački zakoni ne dopuštajuz izvoz vojne pomoći i naoružanja strani u konfliktu, te naglasio da njegova zemlja najviše financijski pomaže Ukrajini. Više od dvije milijarde eura dosad je pozajmljeno Ukrajini iz Njemačke, dodao je Scholz, a sada je na stolu još 300 milijuna eura ekspresne pomoći. - Naša je poruka da vam je Njemačka vrlo bliska. Primarni cilj nam je pomoći u pronalaženju diplomatskog rješenja. Ruske vojne aktivnosti su neshvatljive. Suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine ne mogu biti predmet pregovora. Od Rusije se sad očekuju koraci prema deeskalaciji. U slučaju nove agresije, bit će ozbiljnih ekonomskih, geopolitičkih i financijskih posljedica za Rusiju. To ću ponoviti i u Moskvi - rekao je njemački kancelar u Kijevu. Ni na ovome mjestu, kao ni prošli tjedan na sastanku s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu, Olaf Scholz nije spomenuo izrijekom Sjeverni tok 2 kao plinovod koji će se naći pod udarom mogućih sankcija protiv Rusije u slučaju invazije na Ukrajinu. Kancelar se držao prokušane izjave da će Njemačka odlučno i spremno odgovoriti sankcijama, zajedno sa zapadnim saveznicima. Prošli je tjedan, podsjetimo, američki predsjednik Biden izrijekom spomenuo Sjeverni tok 2 kao plinovod koji neće proraditi u slučaju sankcija, ali Scholz se na to nije nadovezao ni sa “da” ni sa “ne”. Danas je u Kijevu ukrajinski predsjednik spomenuo Sjeverni tok 2 kao “geopolitičko oružje” Rusije, a Scholz opet nije uopće preko usana prevalio taj naziv novog rusko-njemačkog plinovoda. - U tom slučaju ćemo djelovati i to će biti dalekosežne mjere koje će znatno utjecati na ekonomski razvoj Rusije - rekao je kancelar Scholz.

Odgovorna je Moskva

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u nedjelju je, nakon reizbora na tu dužnost, u svom govoru bio dosta oštar prema Rusiji i Putinu.

- Rusija je odgovorna za opasnost izbijanja rata. Apeliram na predsjednika Putina. Odvežite omču oko vrata Ukrajine, pronađite s nama način za očuvanje mira u Europi. Mogu još samo upozoriti predsjednika Putina: ne podcjenjujte snagu demokracije - rekao je predsjednik Steinmeier..

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.