Od Moskve hitno očekujemo znakove deeskalacije. Daljnja vojna agresija imala bi ozbiljne posljedice za Rusiju. Apsolutno se slažem s našim saveznicima po tom pitanju. Svjedočimo vrlo ozbiljnoj prijetnji miru u Europi - poručio je danas njemački kancelar Olaf Scholz tijekom posjeta Ukrajini. Danas je bio u Kijevu, gdje je podržao suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, a sutra njemački kancelar planira posjetiti Moskvu. Između dvaju gradova koje posjećuje nije letio izravno, nego je plan bio da noći u Berlinu, ne u Kijevu i Moskvi.
”Njemačko licemjerje”
Scholz će u svom prvom državničkom susretu s Vladimirom Putinom pokušati ono što nije uspjelo francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu prije njega - uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina da popusti i okrene vojsku koju je nagomilao uz granicu prema Ukrajini. Dan nakon Scholzova posjeta Moskvi, srijeda, označen je u izjavama američkih dužnosnika kao mogući dan početka ruske invazije na Ukrajinu. Amerikanci takvu procjenu temelje na informacijama da su ruske postrojbe uz granicu s Ukrajinom prešle u formaciju za napad. Počne li puna invazija, ona bi započela žestokim raketnim udarima po komunikacijama i ključnim vojnim metama diljem Ukrajine, uključujući i Kijev.
Iz Moskve je danas stigao signal spremnosti na daljnje diplomatske razgovore. Ruska vlada, inače, cijelo vrijeme negira da planira invaziju na Ukrajinu i optužuje zapadne zemlje za “antirusku histeriju”. Predsjednik Vladimir Putin danas je pred TV kamerama primio na sastanak ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i pitao ga imaju li smisla daljnji diplomatski napori u aktualnoj situaciji, na što mu je Lavrov odgovorio da imaju. Unatoč nezadovoljstvu obojice zbog toga što su SAD i NATO u pisanim odgovorima na ruske zahtjeve iz prosinca ignorirali primarne ruske želje, treba nastaviti dijalog sa Zapadom, rekao je Lavrov. - Već smo više puta rekli, i vi ste to govorili, i drugi predstavnici Ruske Federacije, da nije dopustivo beskonačno voditi razgovore o pitanjima koja treba riješiti danas. Ipak, danas sam dužan reći da šansa uvijek postoji - rekao je ruski šef diplomacije pred predsjednikom Vladimirom Putinom.
Primarni ruski zahtjevi su, podsjetimo, pisana jamstva da se NATO neće širiti dalje na istok, odnosno na Ukrajinu, te da će se NATO-ove misije i naoružanje povući na linije iz 1997., kad je sklopljen ugovor o suradnji NATO-a i Rusije. Za Amerikance i sve ostale saveznike NATO-a ta dva primarna ruska zahtjeva nisu prihvatljiva jer narušavaju temeljna načela oko kojih, ponavljaju saveznici, nema kompromisa. Ruski zahtjev za povlačenje na linije iz 1997. značio bi povlačenje NATO-ovih vojnika iz Poljske, Litve, Letonije i Estonije, kao i NATO-ovih raketnih sustava iz Rumunjske. Ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji Vadim Pristajko u razgovoru za BBC u nedjelju navečer otvorio je mogućnost da Ukrajina zbog tih novih okolnosti odustane od zacrtanog cilja ulaska u NATO. Ali, danas je reterirao od te izjave, ustvrdivši da je cilj ulaska u NATO zapisan kao ustavna obveza Ukrajine. Predsjednik Ukrajine danas je izjavio kako mu mnogi mediji i državnici sugeriraju da Ukrajinci ne bi toliko trebali pričati o pristupanju NATO-u, no to je odluka samih Ukrajinaca, dodao je Volodimir Zelenski. - Govore da ne povlačimo konstantno pitanje budućeg članstva u NATO-u jer to je rizik povezan s reakcijom Rusije. Ja vjerujem da trebamo ići dalje putem koji smo odabrali - rekao je Zelenski, citiran prema agenciji Reuters. Njemački kancelar stigao je u Kijev nakon višetjednog javnog negodovanja pojedinih zapadnih saveznika, ali i samih Ukrajinaca, zbog njemačke politike odbijanja slanja pomoći u vojnoj opremi za obranu Ukrajine. Ta negodovanja dodatno je potaknuo i članak u nedjeljnom listu Welt am Sonntag, koji je otkrio da je Berlin tijekom 2020. dao dozvolu za izvoz u Rusiju niza njemačkih proizvoda “dualne” tehnologije (dualne u smislu i civilne i vojne) ukupne vrijednosti 366 milijuna eura. I to unatoč europskim sankcijama protiv Rusije, uvedenima još nakon ilegalne aneksije Krima 2014. godine. Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik komentirao je tu vijest kao njemačko licemjerje.
Na današnjoj konferenciji za novinare u Kijevu, njemački kancelar Olaf Scholz ponovio je da njemački zakoni ne dopuštajuz izvoz vojne pomoći i naoružanja strani u konfliktu, te naglasio da njegova zemlja najviše financijski pomaže Ukrajini. Više od dvije milijarde eura dosad je pozajmljeno Ukrajini iz Njemačke, dodao je Scholz, a sada je na stolu još 300 milijuna eura ekspresne pomoći. - Naša je poruka da vam je Njemačka vrlo bliska. Primarni cilj nam je pomoći u pronalaženju diplomatskog rješenja. Ruske vojne aktivnosti su neshvatljive. Suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine ne mogu biti predmet pregovora. Od Rusije se sad očekuju koraci prema deeskalaciji. U slučaju nove agresije, bit će ozbiljnih ekonomskih, geopolitičkih i financijskih posljedica za Rusiju. To ću ponoviti i u Moskvi - rekao je njemački kancelar u Kijevu. Ni na ovome mjestu, kao ni prošli tjedan na sastanku s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu, Olaf Scholz nije spomenuo izrijekom Sjeverni tok 2 kao plinovod koji će se naći pod udarom mogućih sankcija protiv Rusije u slučaju invazije na Ukrajinu. Kancelar se držao prokušane izjave da će Njemačka odlučno i spremno odgovoriti sankcijama, zajedno sa zapadnim saveznicima. Prošli je tjedan, podsjetimo, američki predsjednik Biden izrijekom spomenuo Sjeverni tok 2 kao plinovod koji neće proraditi u slučaju sankcija, ali Scholz se na to nije nadovezao ni sa “da” ni sa “ne”. Danas je u Kijevu ukrajinski predsjednik spomenuo Sjeverni tok 2 kao “geopolitičko oružje” Rusije, a Scholz opet nije uopće preko usana prevalio taj naziv novog rusko-njemačkog plinovoda. - U tom slučaju ćemo djelovati i to će biti dalekosežne mjere koje će znatno utjecati na ekonomski razvoj Rusije - rekao je kancelar Scholz.
Odgovorna je Moskva
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u nedjelju je, nakon reizbora na tu dužnost, u svom govoru bio dosta oštar prema Rusiji i Putinu.
- Rusija je odgovorna za opasnost izbijanja rata. Apeliram na predsjednika Putina. Odvežite omču oko vrata Ukrajine, pronađite s nama način za očuvanje mira u Europi. Mogu još samo upozoriti predsjednika Putina: ne podcjenjujte snagu demokracije - rekao je predsjednik Steinmeier..
