Rusija je pokušala utjecati na javno mnijenje Nijemaca kako bi potaknula antizapadni sentiment i spriječila naoružavanje Ukrajine, objavio je u petak Washington Post. Američke novine dobile su na uvid niz dokumenata Kremlja o sastancima ruskih dužnosnika s moskovskim političkim konzultantima o tomu kako bi se u Njemačkoj mogle ujediniti stranke krajnje ljevice i desnice koje bi se zalagale za prestanak naoružavanja Ukrajine kao najbrži put za ostvarenje mira u toj zemlji.
Suradnja ljevice i desnice
– Mislim da je Njemačka izabrana jer su je istodobno vidjeli kao slabu kariku, ali i kao najvažniju zbog njezine uloge u slanju tenkova i druge opreme Ukrajini – rekla je novinarka Catherine Belton njemačkom servisu Deutsche Welleu.
Rusija je namjeravala potaknuti suradnju Ljevice, stranke s kraja političkog spektra, te krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) među kojima postoje mnoge ideološke razlike, ali su obje mnogo više skeptične prema podršci Ukrajini te ih se promatra kao antizapadne i relativno proruske. Kremlj je skupljao informacije s "mirovnih skupova" diljem Njemačke koje su podržavali Ljevica i AfD. Nije jasno jesu li se ruski agenti zaista uspjeli infiltrirati u njemačke stranke, odnosno koliko je Kremlj bio uspješan, a one same odbijaju te navode.
Od početka rata u Ukrajini stranke koje se protive centrističkim politikama svojih vlada organizirale su velike prosvjede diljem Europe i često su se zalagale za "mir u Ukrajini", što je najčešće uključivalo suzdržavanje od kritika Moskve i zalaganje za prestanak naoružavanja Kijeva te protivljenje sankcijama Rusiji. I u Češkoj su slični prosvjedi okupili predstavnike krajnje ljevice i desnice. Mađarski premijer Viktor Orbán rekao je prije desetak dana da bi rat završio odmah bez pomoći zapadnih partnera Ukrajini.
Bivši hrvatski ministar te veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević, danas geopolitički komentator, rekao nam je da su mirovni pokreti na Zapadu tog tipa izraz naivnosti.
– Oni ne uzimaju u obzir sve elemente konteksta. Nedvojbeno je da bi mir trebao biti imperativ, ali iskustvo s krajem hladnog rata pokazalo je da je globalna mirna rješenja moguće postići kad su svi suprotstavljeni globalni igrači spremni prihvatiti ista načela mirovnog pokreta. Pokazalo se da Mihail Gorbačov, za razliku od dotadašnjih sovjetskih lidera, nije samo deklarativno podržavao mirovne pokrete na Zapadu, već je njihova načela usvojio kao svoju politiku. To se sada ne događa ni u Rusiji ni u Kini. Vladajuće elite ne ponašaju se tako, kao ni elite na Zapadu. Međutim, vladajuća elita u Rusiji spremno podržava sve pokrete na Zapadu koji dovode na pitanju legitimitet vlasti, među ostalim i mirovne pokrete. No, samim ruskim političkim elitama nije ni na kraj pameti da prihvate mirno rješavanje onih pitanja za koja su vitalno zainteresirane – smatra Kovačević koji vjeruje da bi obustava vojne pomoći Kijevu značila poraz te zemlje u ratu.
– Rusija neće odustati od svojih ratnih ciljeva ako se prekinu isporuke oružja Ukrajini. Želim podcrtati da je važno inzistirati na miru, kao i kritizirati političke elite vlastite zemlje koje inzistiraju na ratu kao načinu rješavanja međunarodnih sporova. No isto je tako potrebno na drugoj strani pronaći srodne političke snage, istomišljenike, koji će pokušati djelovati na političke elite u autoritarnim sustavima. U Sovjetskom Savezu to se dogodilo – rad Svjetskog mirovnog pokreta ili Svjetske asocijacije crkava koje su tražile mirno rješavanje problema Gorbačov prihvatio kao svoju politiku. Zato je bilo moguće da se dogodi takav kraj hladnog rata. Sada, ako jedna, ruska strana ne priznaje nijedan ishod u međunarodnim zbivanjima osim ishoda koji je rezultat pobjede ili poraza u ratu, inzistiranje da vaša strana mora voditi mirovnu politiku prilično je naivno. Mislim da mnogi na Zapadu koji su iskreni privrženici mira prihvaćaju neka ruska obrazloženja kao iskrena. Moskva osuđuje zapadni imperijalizam, i u tomu je u pravu, ali Rusija nije antiimperijalistička sila jer se bori za ostvarenje svog prava na imperij – vjeruje Kovačević
'Uvijek SAD, nikad Rusija'
Slični skeptici prema naoružavanju Ukrajine i zagovornici brze uspostave mira u toj zemlji pod de facto ruskim uvjetima djeluju u nizu zemalja Zapada. Aleksej Kovalev, urednik oporbenog ruskog portala Meduza, krajem prošle godine u Foreign Policyju žestoko je kritizirao njihov stav u članku pod naslovom "Za 'mirovne aktiviste' rat se uvijek tiče Amerike, nikad Rusije". Napisao je: "Za određeni segment progresivne zapadne ljevice 'mir putem diplomacije' znači samo jednu stvar, iako će to rijetko otvoreno reći: predaju Ukrajine pod ruskim uvjetima."
