Građani Poljske birali su jučer novi saziv parlamenta, i odgovarali na četiri referendumska pitanja, na izborima koji su često opisivani kao najvažniji još od izbora 1989. godine na kojima je pokret Solidarnost srušio komunizam. Računajući na temelju podatka o izlaznosti do 12 sati, koja je bila 22,6 posto, neki su poljski mediji jučer poslijepodne prognozirali da bi izlaznost do kraja jučerašnjeg dana mogla biti rekordna.
Odlučit će 3., 4. i 5. mjesto
Izbori 1989. imali su rekordnu izlaznost od svih dosadašnjih parlamentarnih izbora u Poljskoj (62,7 %), a izlaznost na jučerašnjim izborima, neslužbeno se prognoziralo jučer oko 14 sati, mogla bi biti između 65 i 70 posto. Za usporedbu s 22,6-postotnom izlaznošću zabilježenom jučer do 12 sati, na parlamentarnim izborima 2019. taj je postotak bio 18,1, a 2015. godine 16,5 posto. Predsjednički izbori 2020. u drugom su krugu bilježili veću izlaznost od jučerašnje, ali to su predsjednički, a ovo su parlamentarni izbori.
Predizborne ankete sustavno su davale prednost vladajućoj konzervativnoj stranci Pravo i pravda (Prawo i Sprawiedliwość, PiS), koja je vladala u dva uzastopna mandata i ima šansu prvi put u povijesti demokratske Poljske vladati u tri mandata uzastopce. Na čelu te stranke je Jarosław Kaczyński, koji mjesto premijera prepušta drugima (u posljednjem slučaju Mateuszu Morawieckom, a prije toga gospođi Beati Szydło), ali vuče sve konce dok je PiS na vlasti. Šef oporbe, glavni oporbeni izazivač, bivši je premijer i bivši predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, glavno lice Građanske platforme (Platforma Obywatelska, PO).
Iako se prema svim predizbornim anketama može očekivati da je sinoćnji rezultat (birališta su još bila otvorena u trenutku zaključenja ovog teksta) dao PiS-u prvo, a PO-u drugo mjesto, stvarni pobjednik i sastavljač nove poljske vlade vjerojatno će ovisiti o tome koja će stranka ili koalicijska lista zauzeti treće, četvrto i peto mjesto. Po anketama, to bi trebale biti tri liste od kojih je jedna, zvana Konfederacija, potencijalno izgledniji koalicijski partner PiS-u, dok su dvije - Treći put i Ljevica - potencijalno bliže PO-u kao koalicijski partneri koji bi Donalda Tuska mogli vratiti na vlast.
Predsjednik Poljske Andrzej Duda potječe iz PiS-a, tako da bi Tusk i oporba u slučaju da im se pruži prilika za sastavljanje vlade morali vladati uz stalnu prijetnju predsjedničkog veta, barem do sljedećih predsjedničkih izbora. Bila bi to tvrda kohabitacija, možda i tvrđa od trenutno vjerojatno najtvrđe u Europi, one koja postoji u Hrvatskoj.
PiS je u dva mandata transformirao Poljsku tako da ju je udaljio od Europske unije, a Tusk želi zaustaviti i preokrenuti taj "proces povlačenja Poljske iz EU", kako ga on naziva. Europski političari poput predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i šefa europskih pučana Manfreda Webera izražavali su javnu potporu Tusku, ali pitanje je jesu li mu time činili uslugu ili je to bio "poljubac smrti". Jer, teza koju su uporno plasirali Kaczyński, Morawiecki i PiS zamjera Tusku na pretjeranoj servilnosti prema Bruxellesu i Berlinu. Oni tvrde da je on sluga tuđih, a ne poljskih interesa, što Tusk uporno demantira. Tu tezu, međutim, ne šire samo politički suparnici, nego i mediji koje je PiS pretvorio u svoje propagandne mašine, a javna televizija je najočitiji primjer, smatraju oporbeni, ali i neovisni komentatori.
Poljski su građani na biralištima, osim biranja zastupnika u parlament, mogli jučer zaokruživati i odgovore "da/ne" na četiri referendumska pitanja, koja su sročena tako da koriste vladajućoj stranci jer PiS u kampanji i preko javne televizije sugerira da bi samo Tusk i njegovi izdajnici mogli zaokružiti "da".
Prvo pitanje glasi: podržavate li prodaju državne imovine stranim subjektima, što dovodi do gubitka kontrole Poljakinja i Poljaka nad strateškim sektorima gospodarstva? Drugo glasi: podržavate li povećanje dobi za odlazak u mirovinu, uključujući vraćanje povišene dobi od 67 godina za odlazak u mirovinu i za žene i za muškarce? Treće pitanje: podržavate li uklanjanje barijere na granici između Republike Poljske i Republike Bjelorusije? Četvrto pitanje glasi: podržavate li prihvaćanje tisuća ilegalnih imigranata s Bliskog istoka i Afrike u okviru mehanizma prisilnog preseljenja koji je nametnula europska birokracija?
- Više je ljudi iz Afrike i Azije ušlo u Poljsku preko PiS-a nego preko Sredozemnog mora. U dvije i pol godine izdali su 250 tisuća poljskih viza u Africi i Aziji. I to potpuno bez kontrole - komentirao je Tusk u jednom od posljednjih intervjua prije dana izbora. Referirao se na aferu s izdavanjem poljskih (automatski i schengenskih) viza u zamjenu za mito u konzulatima Poljske po afričkim i azijskim zemljama. Odaziv na referendumu mora biti veći od 50 posto ukupnog broja upisanih birača da bi se referendum smatrao valjanim. Oporbeni tabor pozivao je svoje birače da ne sudjeluju na referendumu, nego samo na parlamentarnim izborima.
Jarosław Kaczyński u posljednjem govoru prije početka izborne šutnje poručio je kako će izbori pokazati hoće li Poljskom upravljati sami Poljaci ili "Berlin i Bruxelles".
Katolička crkva u Poljskoj slavi 15. listopada kao Papin dan u spomen na Ivana Pavla II. PiS se nada da će to dovesti konzervativne birače koji idu u crkvu na glasanje.
'Posljednja šansa'
Tusk je, s druge strane, u kampanji naglašavao važnost jučerašnjih izbora kao "posljednju šansu" za spašavanje Poljske i njezine demokracije od trajne štete i uništenja koje prijeti u slučaju trećeg mandata PiS-a na vlasti.
- Poljska će odahnuti nakon ove mafije. Poljska će se preporoditi. Ni Duda nas neće zaustaviti - zaključio je Donald Tusk.
