Države članice Europske unije, zajedno sa Švicarskom i Norveškom, u prvih šest mjeseci 2026. zaprimile su oko 332.000 zahtjeva za međunarodnu zaštitu. To je 17 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, čime je nastavljen trend pada koji traje od 2024. godine.
Agencija EU-a za azil navodi da je smanjenje broja zahtjeva povezano s političkom tranzicijom koja je u tijeku u Siriji, kao i sa suradnjom Europske unije sa zemljama podrijetla i tranzita migranata, prenosi Euronews.
Istodobno, eskalacija sukoba na Bliskom istoku nije dovela do povećanja broja zahtjeva za azil u Europi.
Europska unija sklopila je, među ostalim, sporazume s Tunisom i Mauritanijom kojima je predviđena financijska pomoć u zamjenu za pojačanu kontrolu granica, s ciljem ograničavanja neregularnih migracijskih tokova prema Europi.
Najviše zahtjeva za azil zaprimila je Francuska, njih 69.000. Slijede Italija sa 66.000 te Španjolska i Njemačka s po 55.000 zahtjeva.
Gledano u odnosu na broj stanovnika, najviše zahtjeva zaprimila je Grčka. Ondje su podnesena 23.000 zahtjeva, što odgovara otprilike jednom zahtjevu na svakih 400 stanovnika.
U prvostupanjskim postupcima međunarodna zaštita odobrena je za 31 posto podnositelja zahtjeva. Status izbjeglice dodjeljivan je češće od supsidijarne zaštite.
Najviše stope odobravanja međunarodne zaštite zabilježene su među državljanima Malija, kojima je odobreno 87 posto zahtjeva, Haitija s 84 posto te Afganistana sa 73 posto.
Najbrojniju skupinu podnositelja zahtjeva činili su Afganistanci, koji su podnijeli 39.000 zahtjeva. Slijede Venezuelci s 33.500 i državljani Bangladeša s 19.500 zahtjeva.
Novi podaci objavljeni su nakon što se 12. lipnja počeo primjenjivati novi Pakt o migracijama i azilu, kojim je reformiran sustav migracija i azila Europske unije.
Nova pravila uvela su obvezne provjere na vanjskim granicama Europske unije te ubrzane postupke razmatranja zahtjeva za azil.
Otvori KEKS Pay
