Dan uoči inauguracije Josepha Bidena za novog američkog predsjednika broj umrlih od novog koronavirusa u Sjedinjenim Američkim Državama simbolično je premašio 400 tisuća. Do kraja tjedna ukupan broj američkih žrtava virusa premašit će broj američkih vojnika poginulih u Drugom svjetskom ratu. I dok odlazeća administracija Donalda Trumpa nikad nije na saveznoj razini komemorirala te žrtve, novi predsjednik Joe Biden predvodio je uoči preuzimanja vlasti komemoraciju u čast žrtava nove pošasti, održanu kod Lincoln Memoriala u Washingtonu.
Biden je pozvao Amerikance da se sjete svojih žrtava i tako počnu liječiti svoje rane. Bio je to, simbolički, njegov prvi predsjednički čin, a njegovo je predsjedništvo počelo odavanjem počasti umrlima.
Nova migracijska politika
I taj detalj zorno pokazuje zbog čega je Biden novi američki predsjednik i zašto je Trump izgubio izbore. Biden je u trenutku zdravstvene krize epskih razmjera pokazao suosjećajnost, dok je Trump cijelo vrijeme tu krizu zanemarivao i gurao pod tepih, smatrajući da ona ugrožava njegov reizbor, zaboravljajući pritom na jedan od temeljnih političkih postulata, prema kojem političar na vlasti svaku krizu mora iskoristiti, jer će u suprotnom – što se u Trumpovu slučaju i dogodilo – kriza biti iskorištena protiv njega. Trump je doista učinio sve kako bi pandemiju i njezine posljedice uklonio iz fokusa javnosti, ali u tome nije uspio. Biden je, s druge strane, većinu Amerikanaca uspio uvjeriti da nije bezosjećajan i da se brine za svoje sugrađane. Da kojim slučajem nije bilo pandemije, Trump bi gotovo sigurno i dalje ostao u Bijeloj kući.
I to sada Bidena stavlja pred najveće iskušenje. Morat će u kratkom periodu, u samo nekoliko mjeseci, pokazati da se najveća svjetska sila i najbogatija zemlja svijeta zna nositi sa zdravstvenom krizom ovakvih razmjera. Pandemija je prva i najhitnija kriza s kojom će se Bidenova administracija morati suočiti i pokazati da Amerika može biti bolja nego što je bila pod Trumpovom upravom. To je prva stvar po kojoj će Amerikanci suditi Bidena i njegovu administraciju. Unatoč njegovoj slatkorječivoj i lažnoj oproštajnoj poruci u kojoj se hvali nepostojećim postignućima i uspjesima, Trump Bidenu ostavlja podijeljenu zemlju na rubu građanskog rata i u dubokoj krizi – ne samo ekonomskoj i zdravstvenoj, nego i kulturnoj i vrijednosnoj – koju američki komentatori uspoređuju s velikom krizom s kojom se suočio Franklin Delano Roosevelt kada je 1933. preuzeo vlast. Trump je na svojoj inauguraciji prije četiri godine znakovito poručio da “američki pokolj” mora prestati “ovdje i sada”, referirajući se pritom na posrnulu ekonomiju i porast kriminala na ulicama američkih gradova, da je čak i George Bush mlađi, koji je bio gost na inauguraciji, morao zapitati o čemu to Trump govori. Sada, četiri godine kasnije, Trumpov “američki pokolj” stigao je do samog srca Washingtona, a pobuna kojom je zaključio svoj mandat zauvijek će obilježiti njegovo predsjednikovanje. Trump napušta ured dvaput opozvan, uz milijune Amerikanca bez posla i 416 tisuća mrtvih od koronavirusa.
Sve je to potpuno zasjenilo neke dobre stvari koje su se dogodile u Trumpovu mandatu, a koje su i na nedavnim izborima privukle 74 milijuna Amerikanaca. Riječ je uglavnom o ljudima bez visoke naobrazbe kojima je koristila Trumpova politika niskih poreza i gospodarske deregulacije, koja je i dovela do ekspanzije američke ekonomije u Trumpovu mandatu, što je naposljetku okončala pandemija koronavirusa. Biden to ne bi smio zanemariti. Riječ je velikim dijelom o biračima koji su prije 12 godina glasali za Baracka Obamu i njega kao Obamina potpredsjednika, ali su se na izborima 2016. okrenuli Trumpu povjerovavši da će im njegova agenda “Amerika na prvom mjestu” vratiti radna mjesta i tvornice u gospodarski i industrijski opustošene gradove između istočne i zapadne obale Amerike.
Nemaju samo Amerikanci velika očekivanja od Bidena, nego i cijeli svijet. Već će prvi Bidenovi potezi, kao što je to i uobičajeno, ukazati na smjer i karakter buduće politike. A Biden bi već prvi dan u Bijeloj kući trebao potpisati ukaz o povratku SAD-a u Pariški klimatski sporazum, zatim o opozivu Trumpove zabrane putovanja državljanima nekih muslimanskih zemalja u SAD i o povratku SAD-a u Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Uz niz mjera o obveznom nošenju maski u saveznim uredima i paketu pomoći od 1900 milijardi dolara s planom ubrzanja cijepljenja, to je važna poruka u pravcu obuzdavanja i ublažavanja posljedica pandemije. Osim toga, Biden najavljuje odmah i reformu Trumpove rigidne imigracijske politike i opoziv ograničenja za djecu nezakonitih useljenika, što je također radikalan zaokret u odnosu na prethodno razdoblje.
Kina ostaje u fokusu
Europska unija već je prvi dan mandata novog predsjednika Bidena pozvala na dogovor o novom paktu između Europe i SAD-a “za snažniju Europu, snažniju Ameriku i bolji svijet”, pozivajući Bidena u Europu na izvanredni sastanak čelnika EU u Bruxellesu, koji bi se trebao održati paralelno sa skorim sastankom na vrhu čelnika NATO-a. Europa je tako odmah pružila ruku Bidenu, koji je obećao poboljšati odnose sa saveznicima i drugim zemljama koje je antagonizirala Trumpova izolacionistička i egoistična vanjskopolitička agenda, a Biden je najavio i “globalni summit” za demokraciju, čime će pokušati sanirati posljedice narušenog američkog demokratskog ugleda u svijetu.
Kina će mu, dakako, biti najveći izazov, a valja očekivati da će Biden američku politiku prema Kini, oprezno i postupno pokušati vratiti s ruba ponora u koji su američko-kineski odnosi dospjeli u Trumpovu mandatu na stare tračnice suradnje i međusobne konkurencije iz vremena Obamina mandata, što je u skladu s najavama povratka SAD-a politici multilateralizma i međunarodne suradnje, koju je Trump prije četiri godine zamijenio vulgarnom i egoističnom politikom “America First”.
