Novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je nedavno u Berlinu da se Europa mora mnogo ozbiljnije pripremiti za mogućnost velikog, konvencionalnog rata, ističući da bi Rusija mogla biti spremna napasti savez u razdoblju kraćem od pet godina. Poruka je bila oštra, nedvosmislena i usmjerena na sve članice koje, kako je rekao, još ne shvaćaju razmjere prijetnje. “Mi smo sljedeća meta Rusije. Već smo u zoni opasnosti”, rekao je Rutte, naglašavajući da je Moskva “vratila rat u Europu” i da se članice NATO-a moraju pripremiti za razmjere sukoba kakve su poznavale generacije naših djedova i predjedova, prenosi Politico.
Rutte je posljednjeg dana mjeseca studenog pozdravio odluku članica da povećaju obrambenu potrošnju na 5 posto BDP-a do 2035., no ocijenio je da to nije dovoljno. Pozvao je na prelazak u “ratni način razmišljanja”, brže donošenje odluka, snažnije ulaganje u obrambenu industriju, stvaranje većih zaliha oružja i jačanje vlastitih kapaciteta za brzo djelovanje. “Ovo nije trenutak za samodopadnost. Previše ljudi smatra da je vremena dovoljno. Nije. Vrijeme za djelovanje je sada”, upozorio je. Prema njegovim riječima, ruska vojska mogla bi u kratkom roku obnoviti snagu do razine koja bi joj omogućila agresiju na NATO teritorij. “Naša se obrana za sada drži, ali s ekonomijom posvećenoj ratu, Rusija bi mogla biti spremna za upotrebu sile protiv NATO-a unutar pet godina.”
Rutte je naglasio i visoke ljudske gubitke Rusije u Ukrajini, tvrdeći da je više od milijun ruskih vojnika poginulo od 2022. godine. “Putin plaća svoj ponos krvlju vlastitih ljudi. Ako je spreman žrtvovati obične Ruse u tolikim razmjerima, što mislite da je spreman učiniti nama?” rekao je. Posebno je istaknuo ulogu Kine u ruskoj ratnoj mašineriji. “Kina je ruska linija života. Oko 80 posto kritičnih elektroničkih komponenti u ruskim dronovima dolazi iz Kine. Kada civili poginu u Kijevu ili Harkivu, kineska tehnologija često je u oružju koje ih ubija.” Rutteova poruka dolazi u trenutku kada se Europa nakon tri desetljeća mira suočava s najopasnijom sigurnosnom situacijom od kraja Hladnog rata. Generacije koje su odrasle nakon za Hrvatsku i BiH kobnih 90-ih navikle su na stabilnost, otvorene granice i percepciju da je rat u Europi nešto nemoguće. No stvarnost se mijenja: države ubrzano jačaju vojsku, obnavljaju zalihe streljiva, uvode obvezne vojne programe i ulažu u obrambenu industriju.
Otvori KEKS Pay
