Svjetske populacije insekata od pčela, leptira i moljaca, do muha, komaraca i kornjaša nestaju alarmantnom brzinom, stvarajući "duboku tišinu" koja bi mogla biti predznak ozbiljne ekološke i zdravstvene krize za ljude, upozorava poznati američki liječnik intenzivne njege dr. Joseph Varon iz Houstona. U članku objavljenom krajem siječnja 2026. u časopisu The Defender (Children's Health Defense) i Brownstone Instituteu, Varon, predsjednik Independent Medical Alliancea i stručnjak za kritičnu njegu uspoređuje ovaj nestanak s medicinskim znakovima opasnosti: "U medicini, tišina može biti alarmantnija od buke. Pacijent koji iznenada prestane pokazivati bol ili monitor koji utihne često signalizira kvar sustava, a ne poboljšanje." "Isto se događa s ekologijom", piše Varon. "A upravo sada je ta tišina duboko zabrinjavajuća. Trenutnu tišinu ne treba tumačiti kao stabilnost – to je upozorenje", dodaje liječnik.
Ključni alarm dolazi iz dugogodišnjih studija. Poznata njemačka istraživanja pokazala su pad biomase letećih insekata za više od 75 % u zaštićenim područjima između 1989. i 2016. godine i to ne u industrijskim zonama, već u prirodnim rezervatima. Globalne procjene ukazuju da je više od 40 % vrsta insekata u opadanju, a predviđanja sugeriraju da bi do 2030. godine čak četvrtina vrsta mogla biti izgubljena ili u visokom riziku.
Posljedice su višestruke i direktno pogađaju ljude. Insekti su ključni oprašivači za voće, povrće, orašaste plodove i mahunarke. Bez njih se urušavaju ne samo količine hrane, već i kvaliteta – gube se ključni nutrijenti, vitamini (npr. C), minerali (cink) i antioksidansi, što slabi imunološki sustav i povećava rizik od kroničnih bolesti. Varon vidi nestanak insekata kao "biomarker stresa i toksičnosti okoliša na razini populacije". Pacijenti već pokazuju pojačane alergije, otpornost na antibiotike, respiratorne infekcije i nutritivne nedostatke i to dijelom povezane s promjenama u ekosustavima (npr. pelud). Nadalje, neonikotinoidi i drugi kemijski poremećaji djeluju na živčane sustave insekata, ali utječu i na sisavce – uključujući endokrine poremećaje, neurološke probleme i metaboličke bolesti kod ljudi.
Varon ističe da insekti, sa svojim kratkim životnim ciklusima i visokim metabolizmom, reagiraju na poremećaje (kemijske, prehrambene, elektromagnetske) mnogo prije nego ljudi pokazuju simptome. "Kukci su stražari biologije, njihova smrt je rani znak da se živi sustavi demontiraju", kaže.
Bez hitne akcije smanjenja pesticida, zaštite staništa i integracije ekološkog zdravlja u medicinsku praksu posljedice bi mogle biti katastrofalne. "Civilizacije ne padaju samo zbog rata ili ekonomije. One padaju kada se živi sustavi koji ih održavaju tiho urušavaju", kaže, piše Daily Mail.
Otvori KEKS Pay
