Na istočnom krilu Europe odvija se tiha, ali iznimno značajna ekonomska transformacija – Poljska se u posljednjih nekoliko desetljeća prometnula u jednu od najbrže rastućih ekonomija kontinenta u trenutku kada mnoge veće europske sile bilježe usporavanje. Kako piše The Wall Street Journal, poljsko gospodarstvo 2025. dosegnulo je vrijednost od bilijun dolara, čime se zemlja približila ulasku među 20 najvećih svjetskih ekonomija. Usporedbe radi, početkom 1990-ih, nakon pada komunizma, Poljska je bila na razini znatno siromašnijih država, dok danas po nekim pokazateljima nadmašuje i Japan.
Rast gospodarstva pritom ostaje stabilan. Prošle godine bruto domaći proizvod porastao je za 3,6 posto, nakon 3,0 posto godinu prije. Od početka tranzicije 1990-ih prosječan godišnji rast iznosio je oko 4 posto, što Poljsku svrstava među najuspješnije europske ekonomije. Ovakav razvoj temelji se na snažnoj domaćoj potrošnji i kontinuiranim javnim ulaganjima, dijelom financiranim iz fondova Europske unije. Stabilno tržište rada i rast plaća dodatno su potaknuli gospodarsku aktivnost, dok su ulaganja modernizirala industriju i ubrzala razvoj digitalnih usluga.
Ekonomist Marcin Piatkowski ističe da je riječ o “nedovoljno ispričanoj priči o uspjehu”, naglašavajući kako Poljska predstavlja primjer uspješnog približavanja razvijenijim članicama EU. Ključ uspjeha vidi u otvorenim tržištima, institucijama i pravilima koja su omogućila dugoročno održiv rast, a ne samo u europskim fondovima.
Zemlja je nakon pada komunizma brzo razvila snažan privatni sektor i diverzificiranu industriju, što joj je omogućilo otpornost na krize. Uz iznimku pandemije, Poljska je jedina članica EU koja od 1990-ih nije prošla kroz recesiju. Ovaj model razvoja danas privlači pozornost europskih dužnosnika, osobito u kontekstu usporavanja rasta i fragmentacije globalnog gospodarstva. Poljska, koja danas iz Njemačke uvozi više robe nego Kina, sve se češće ističe kao primjer uspješne ekonomske integracije. Istodobno, zbog svoje geopolitičke pozicije na prvoj liniji rata u Ukrajini, Poljska je postala i ključan stup europske obrane. Izdvaja veći udio BDP-a za obranu od bilo koje druge članice EU te raspolaže najvećom stalnom vojskom u Uniji.
No ulazak među vodeće ekonomije donosi i nove izazove. Očekuju se veći troškovi rada, slabiji prinosi na ulaganja i smanjenje sredstava iz EU fondova, koji bi mogli dosegnuti vrhunac već 2026. godine. Uz to, proračunski deficit od 6,8 posto BDP-a znatno premašuje europski prag od 3 posto, što znači da će vlada morati ograničiti potrošnju i povećati prihode.
Dodatni problem predstavlja demografija. Kao i ostatak Europe, Poljska se suočava sa starenjem stanovništva i odljevom radne snage u inozemstvo. Dolazak više od 1,5 milijuna ukrajinskih izbjeglica privremeno je ublažio taj pritisak, no dugoročno će biti potrebno privući nove radnike i prilagoditi tržište rada.
Unatoč izazovima, analitičari smatraju da Poljska ima dobru polaznu poziciju zahvaljujući relativno niskoj razini privatnog zaduženja, što otvara prostor za daljnja ulaganja. Sljedeći veliki cilj zemlje je članstvo u skupini G20, gdje je već pozvana kao gost. Ulazak u taj krug dodatno bi ojačao njezin međunarodni utjecaj, ali i potvrdio uspješnost modela koji se temelji na otvorenim tržištima, snažnim institucijama i stabilnim pravilima – vrijednostima koje su, kako upozoravaju stručnjaci, danas sve više pod pritiskom.
Otvori KEKS Pay
