„5.120 ‘umrlih od vrućine’: RKI u režimu panike zbog vrućine!“ ili „Besmislica o umrlima od vrućine“ - u više takozvanih alternativnih medija dovode se u pitanje podaci o broju umrlih u Njemačkoj uslijed vrućine koje objavljuju institucije poput Instituta Robert Koch (RKI). Suština tih tvrdnji jest da se podaci zasnivaju isključivo na procjenama i da je samo u vrlo malom broju slučajeva vrućina zaista bila uzrok smrti. No takvo predstavljanje stvari je nepotpuno.
Broj od 5.120 umrlih uslijed vrućine, na koji se pozivaju alternativni mediji, potječe iz izvještaja Instituta Robert Koch. Institut je procijenio da je u Njemačkoj do kraja lipnja zabilježeno oko 5.120 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Samo u tjednu s osobito vrućim danima, od 22. do 28. lipnja, bilo je 4.310 takvih smrtnih slučajeva. Prema tim podacima, umirali su prije svega ljudi stariji od 75 godina, piše DW
Više umrlih tijekom toplinskog vala
Da bi došao do podataka o broju umrlih uslijed vrućine, RKI koristi podatke o smrtnim slučajevima Saveznog zavoda za statistiku i uspoređuje broj umrlih tijekom jednog tjedna s prosječnim brojem umrlih u prethodnim godinama. Na primjer, tijekom toplinskog vala u lipnju umrlo je nešto manje od 24.000 ljudi, što je oko 5.400 više od prosjeka za isto razdoblje od 2022. do 2025. godine. Prema navodima RKI-ja, velik dio tog povećanja može se pripisati smrtnim slučajevima povezanim s vrućinom.
Da bi procijenili broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, znanstvenici su pomoću modela izračunali koliko bi smrtnih slučajeva bilo da temperatura nije prelazila 20 stupnjeva Celzija. Pritom se, između ostalog, uzimaju u obzir i dugoročni trendovi smrtnosti i sezonske promjene.
U korištenom modelu smrtni slučajevi povezani s vrućinom javljaju se kada prosječna tjedna temperatura prijeđe 20 stupnjeva. Tijekom vrhunca toplinskog vala u lipnju prosječna temperatura iznosila je nešto manje od 27 stupnjeva.
U drugim istraživanjima djelomično se koriste niže prosječne tjedne temperature pri kojima se očekuju smrtni slučajevi povezani s vrućinom. Zbog toga su neke studije u prošlosti utvrdile čak i znatno veći broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom nego RKI.
Vrućina je samo rijetko neposredan uzrok smrti
Do različitih rezultata pri izračunavanju broja umrlih uslijed vrućine dolazi prije svega zato što je smrtne slučajeve povezane s vrućinom teško evidentirati. Naime, vrućina se samo rijetko navodi neposredno kao uzrok smrti.
„Umrli uslijed vrućine ne prebrojavaju se, već se njihov broj statistički procjenjuje na temelju viška smrtnosti“, kaže Jonas Gerke iz Njemačkog saveza za klimatske promjene i zdravlje (KLUG).
„U cjelini gledano, metoda je vrlo pouzdana. Smrtne slučajeve je na drugi način teško povezati s vrućinom“, kaže Gerke. To je zato što ljudi najčešće umiru uslijed kombinacije prethodnih bolesti i vrućine, objasnio je on.
Još jedan razlog zbog kojeg je, prema mišljenju stručnjaka, takvo povezivanje teško jest to što se posljedice vrućine na smrtnost često ispoljavaju s odgodom. Zbog toga se broj smrtnih slučajeva često podcjenjuje. Naime, iznimno vruć vikend povećava broj umrlih i tijekom sljedećeg tjedna.
„Analize temeljene na tjednim podacima mogle bi, u usporedbi s analizama po danima, barem u pojedinim godinama znatno podcijeniti smrtnost povezanu s vrućinom“, kaže Aleksandra Schneider, zamjenica direktorice Instituta za epidemiologiju pri Helmholtzovu centru u Münchenu. Jedno istraživanje, na primjer, pokazuje da je proteklih godina broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom bio procijenjen za 35 do 50 posto manje u odnosu na stvarne brojke.
S druge strane, postoji i učinak preranih smrti („mortality displacement“) kao posljedica toplinskog vala, navodi Schneider. „Dakle, umiru ljudi koji bi inače umrli tek u sljedećim tjednima ili mjesecima, na primjer zbog duboke starosti ili kronične bolesti.“ Međutim, brojna istraživanja pokazala su da se to ni izdaleka ne odnosi na sve smrtne slučajeve, dok je u nekim studijama učinak „mortality displacement“ bio jedva primjetan ili ga uopće nije bilo.
„Vrućina je podcijenjena opasnost“
Gerke odbacuje kritike da objavljeni podaci o broju umrlih uslijed vrućine predstavljaju širenje panike i da su potpuno prenapuhani. „Vrućina je podcijenjena, potencijalno smrtonosna opasnost za zdravlje. Sposobnost tijela da se prilagodi vrlo je ograničena kada je riječ o visokim temperaturama.“
Upravo u tome leži opasnost. Tijelo održava svoju unutarnju temperaturu od oko 37 stupnjeva pomoću dva mehanizma: odaje toplinu preko kože tako što se krvne žile šire, a veća količina krvi dolazi do površine tijela. Međutim, to funkcionira samo dok je okolina hladnija od samog tijela. Osim toga, tijelo se hladi znojenjem, odnosno isparavanjem vode s kože. Pri visokoj vlažnosti zraka takvo hlađenje isparavanjem prestaje funkcionirati, pa se toplina zadržava u tijelu.
„Upravo je kombinacija velike vrućine i visoke vlažnosti zraka zato posebno opasna, jer se tada dosežu jasne fiziološke granice organizma“, navodi Gerke. Posljedice mogu biti dehidracija i toplinski udar, ali i zatajenje srca i krvotoka, zatajenje bubrega i moždani udar. Posebno su ugroženi stariji ljudi, trudnice, mala djeca i osobe s prethodnim bolestima.
Nemoguće uspoređivati broj umrlih od hladnoće i vrućine
U takozvanim alternativnim medijima broj umrlih uslijed vrućine često se uspoređuje s brojem umrlih uslijed hladnoće zimi kako bi se relativiziralo značenje smrti povezanih s vrućinom. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, tijekom zimskih mjeseci zaista umire više ljudi nego u ostatku godine. Međutim, zaključak da zbog toga vrućina nije ozbiljan problem nepotpun je iz više razloga. Naime, tijekom hladnog i mračnog dijela godine organizam je podložniji bolestima.
Zbog toga, prema Gerkeovim riječima, ljeto i zima nisu usporedivi: „Zimski višak smrtnosti u velikoj mjeri ovisi o širenju zaraznih bolesti. Blaža zima zato ne smanjuje automatski smrtnost u istoj mjeri u kojoj toplija ljeta povećavaju.“
Osim toga, aktualni modeli za Europu pokazuju da porast broja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom nadmašuje smanjenje broja smrtnih slučajeva povezanih s hladnoćom u svim razmatranim scenarijima. „Dakle, ne postoji ‘igra s nultim zbrojem’ u kojoj se blage zime i vrela ljeta međusobno poništavaju“, kaže Gerke.
Slaba sposobnost prilagodbe vrućini
Čovjek se, osim toga, znatno teže prilagođava vrućini nego hladnoći, kaže Gerke i dodaje da ljudski organizam pri velikoj vrućini nailazi na jasne fiziološke granice. Gerke objašnjava da je čovjek, kada je riječ o hladnoći, bolje zaštićen, na primjer odjećom, grijanjem ili boravkom u zatvorenom prostoru.
Prema Gerkeovim riječima, usporedba smrtnih slučajeva povezanih sa zimom i onih povezanih s ljetom zato najčešće služi umanjivanju ozbiljnosti problema, a aktualna usporedba pokazuje potpuno suprotnu stvar: „Zbog toplinskog vala krajem lipnja zabilježili smo povećanu smrtnost kakvu ljeti dosad nismo imali u toj mjeri i kakva se inače javlja samo tijekom pandemije koronavirusa ili drugih valova zaraznih bolesti zimi“, kaže Gerke. Takav razvoj događaja prema ovom stručnjaku nije slučajan, jer će zbog klimatskih promjena toplinski valovi u budućnosti biti sve češći, intenzivniji i dugotrajniji.
To potvrđuju i podaci Njemačke meteorološke službe. Između 1951. i 1990. godine zabilježena je samo jedna godina u kojoj je, u prosjeku na cijelom teritoriju Njemačke, registrirano više od deset vrućih dana. U narednim desetljećima, sve do danas, to se dogodilo već 14 puta - pri čemu čak deset takvih godina pripada razdoblju od 2010. do 2025. godine. Dosadašnji rekord zabilježen je 2018. godine, s ukupno 20,4 vruća dana.
I prosječna temperatura u Njemačkoj znatno je porasla tijekom proteklih desetljeća. Prošle godine iznosila je 10,1 stupanj Celzija. Za usporedbu, 1960. godine iznosila je 8,4 stupnja Celzija.
Otvori KEKS Pay
