Neobično otkriće u češkim planinama pretvorilo je šetnju dvoje planinara u pronalazak vrijedan milijune. U veljači 2025. godine, na jugozapadnim padinama brda Zvičina, u podnožju Krkonoša na sjeveroistoku Češke, primijetili su aluminijsku posudu koja je virila iz kamenog nasipa.
Kada su je otvorili, dočekalo ih je gotovo 600 zlatnika, ali i niz vrijednih predmeta. Posebno je zanimljivo što pojedini novčići nose oznake koje upućuju na područje nekadašnje Jugoslavije, piše N1.
U aluminijskoj posudi bilo je točno 598 zlatnika, pažljivo posloženih u 11 stupića i omotanih crnom tkaninom. Nedaleko od nje, na udaljenosti od približno jednog metra, nalazila se i željezna kutija. U njoj je bilo 16 tabakera, deset narukvica, torbica izrađena od fine žičane mreže, češalj, lančić i pudrijera, također izrađeni od žutog metala.
Cijeli je pronalazak težak oko sedam kilograma, a sami zlatnici čine približno 3,75 kilograma, izvijestio je Muzej istočne Češke u Hradecu Královéu, koji je preuzeo i istražuje ostavu. Upravo je razlika između ukupne težine predmeta i težine novčića razlog zbog kojeg su se u prvim izvještajima pojavljivali različiti podaci.
Analiza je pokazala da su zlatnici kovani u razdoblju od 1808. do 1915. godine. Većina ih potječe iz Francuske, Osmanskog Carstva, Belgije i Austro-Ugarske, dok su pojedini izrađeni u Rumunjskoj, Italiji i Rusiji. Zanimljivo je da među njima nema ni njemačkih ni čehoslovačkih primjeraka. Najzanimljiviji tragovi pronađeni su na novčićima iz Austro-Ugarske. Na njima se nalaze sitni žigovi koji, prema tumačenju muzejskih stručnjaka, upućuju na to da novac nije bio namijenjen češkom tržištu, nego području nekadašnje Jugoslavije, najvjerojatnije Srbiji ili Bosni i Hercegovini. Oznake su utisnute u lokalnim kovnicama nakon 1921. godine, što je ujedno i najnoviji vremenski trag u cijeloj kolekciji.
Zbog toga stručnjaci smatraju da je blago u zemlju zakopano nakon 1921. godine, iako su najmlađi zlatnici iskovani još 1915. Njihove oznake tako pružaju važan trag za utvrđivanje vremena kada je netko odlučio sakriti vrijednu imovinu. Tko je bio vlasnik ostave i zbog čega ju je sakrio, zasad nije poznato.
Na pronađenim predmetima nema natpisa ni drugih oznaka koje bi mogle otkriti kome su pripadali. Istraživači razmatraju nekoliko mogućih scenarija. Blago je možda pripadalo obitelji koja je 1938. godine bježala pred nacističkim progonom iz pograničnih područja, a moguće je i da je skriveno tijekom ratnih deportacija češkog i židovskog stanovništva. Među mogućim objašnjenjima spominju se i protjerivanje njemačkog stanovništva nakon 1945. godine te monetarna reforma.
Iako se ne može sa sigurnošću utvrditi tko je ostavu zakopao, stručnjaci smatraju da je riječ o namjernom skrivanju imovine zbog njezine materijalne vrijednosti. Prema dosadašnjim procjenama, blago je u zemlji provelo nešto više od stotinu godina. Pronalazak se pokazao iznimno unosnim i za dvoje planinara koji su ga otkrili. U prvim medijskim izvještajima spominjalo se da bi im mogla pripasti nagrada u visini desetine vrijednosti nalaza, no konačna odluka bila je znatno povoljnija. Královéhradečki kraj objavio je u travnju 2026. da će im isplatiti ukupno 11,7 milijuna čeških kruna, odnosno iznos koji će podijeliti na jednake dijelove.
Riječ je o naknadi izračunatoj prema vrijednosti plemenitog metala, a ne prema procjeni kolekcionarske vrijednosti predmeta. Češki zakon o zaštiti spomenika propisuje da se nalaznicima predmeta od plemenitih metala isplaćuje njihova metalna vrijednost. Analizom je utvrđeno da ostava sadržava 5230,56 grama čistog zlata, a cijena grama na dan pronalaska iznosila je 2237,50 čeških kruna.
Dok konzervatori nastavljaju s čišćenjem i obradom predmeta, Muzej istočne Češke najavio je da bi cijela zbirka krajem 2026. godine trebala biti predstavljena javnosti. Istodobno se nastavlja i potraga za odgovorom na pitanje kome je blago pripadalo, a istraživači tragove pokušavaju pronaći i u arhivskim dokumentima.