Predstojećeg vikenda održava se godišnji sastanak Američkog udruženja za napredak u znanosti (AAAS) na kojem će stručnjaci raspravljati potencijalne dobrobiti i rizike SETI-jevog (Search for Extraterrestrial Intelligence) koncepta u kojem se poruke o Zemlji, uključujući i čitav sadržaj Wikipedije, prenose do stotina zvjezdanih sustava. O ovome se dosad raspravljalo već puno puta. Nazvana Active SETI ili ponekad METI (Messages to Extraterrestrial Intelligence), u pitanju je ideja da bismo trebali namjerno u svemir slati poruke u nadi da ćemo time privući pažnju obližnjih izvanzemaljaca, piše io9. Ideja je to koja dijeli znanstvenike. Oni koji se za nju zalažu smatraju da je Active SETI nužan ako želimo pronaći izvanzemaljce i u potpunosti shvatiti naše mjesto u svemiru. Oni koji joj se protive smatraju da predstavlja značajan rizik za čovječanstvo, napominjući da ne možemo znati koje su namjere izvanzemaljaca i potencijalne posljedice prvog susreta.  Za vrijeme idućeg AAAS-ova sastanka stručnjaci će predstaviti argumente za i protiv značajnijeg aktiviranja Active SETI-ja, a na njemu će se pojaviti Seth Shostak, Doug Vakoch, David Brin, David Grinspoon, David Tatel i drugi.Pišući na svojem blogu Brin je unaprijed objasnio svoje stajalište: "Da budem jasan, oni od nas koji se protive ovoj arogantnoj aktivnosti, baziranoj na neispitanim pretpostavkama, ne želimo 'zauvijek obuzdati čovječanstvo'. Želimo nešto u čemu ćete svi vi uživati! Globalnu raspravu iz svih aspekata o ovom predmetu, snimanu za TV i praćenu na webu, kako bismo svi zajedno mogli sagledati puni raspon fascinantnih koncepata i dokaza - prije nego što odobrimo vikanje 'Heeej, izvanzemaljci! Pogledajte! To smo mi!'". Što se Brina tiče, važna je opširna rasprava, umjesto da odabrana skupina donosi tako veliku odluku za čitav planet. Ali, izvršni direktor SETI-ja David Black nedavno je kazao za Sunday Times: "Tamo negdje mogle bi postojati mnoge civilizacije, ali ako svi osluškuju, a nitko se ne javlja, ništa se neće dogoditi". Naravno, niti slaganje "poruke" nije jednostavno te nije postignut niti dogovor o tome što bi ona trebala uključivati, iako se, kao što je spomenuto, predlaže da se pošalje čitava Wikipedija. "Pitanje je...ako krenemo, koju ćemo poruku poslati? Hoće li to biti radovi nekolicine znanstvenika ili bismo trebali uključiti čitav svijet, možda kroz internet?", dodao je Black. Ako bude odobren, unutar projekta poruke bi se slale u radijusu do 20 svjetlosnih godina oko Zemlje i u zvjezdane sustave za koje se misli da u njima potencijalno postoje nastanjivi planeti. Naziv predstojećeg sastanka je "Je li vrijeme da počnemo odašiljati u svemir?", a iz SETI-ja su ga opisali sljedećim riječima: "Od 1960. godine znanstvenici su pokušali pronaći dokaze izvanzemaljskih tehnologija koristeći radio te, kasnije, optičke teleskope, kako bi 'osluškivali i promatrali' kroz pasivnu istraživačku znanstvenu aktivnost nazvanu SETI. Do danas nije otkriven nikakav dokaz. Neki su se zalagali da je nužno da se objavljuje aktivno i nekoliko je poruka poslano. Predstavljao prijenos razumni evolucijski korak u našoj misiji da shvatimo svoje mjesto u svemiru ili značajan rizik čovječanstvu, tema zaslužuje razumnu raspravu koja uključuje što je više sudionika moguće. U epizodi TV serije 'Into the Universe' Stephen Hawking je povukao paralelu s Kolumbom i upozorio protiv slanja poruke, kazavši da to 'nije završilo dobro za Indijance'. Ima li ta analogija uopće smisla? Tko će i kako odlučivati o aktivnom SETI-ju? Ovaj simpozij predstavit će debatu sa stavovima za i protiv prijenosa podataka i ulogu koju društveni mediji imaju u omogućavanju da ovo postane globalna tema". Sastanak počinje 13. veljače u 8 ujutro, a idući dan u SETI Institutu bit će otvorena i rasprava za javnost.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura