Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

I republikancima je cilj spriječiti Trumpa da se ponovno kandidira

Potpredsjednik Pence više nije u dobrim odnosima s Trumpom, ali to ne znači će ga smijeniti aktivirajući ustavni amandman
12. siječnja 2021. u 07:23 0 komentara 116 prikaza
Foto: CARLOS BARRIA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

Demokratska je stranka na američkog predsjednika Donalda Trumpa, kojeg zbog upada njegovih pristaša u zgradu Kongresa optužuje za napad na demokraciju, udarila u dva smjera. Jučer je pokrenula postupak opoziva predsjednika, a njezini lideri istodobno vrše pritisak na potpredsjednika da ga smijeni i sam preuzme vođenje zemlje do dolaska nove administracije.

U ponedjeljak rano ujutro po hrvatskom vremenu predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi rekla je da će tijelo kojim predsjeda glasati o neobvezujućoj rezoluciji kojom će se potpredsjednika Mikea Pencea pozvati da iskoristi ustavnu proceduru kojom bi smijenio Trumpa i u posljednjih tjedan dana mandata sebe postavio kao predsjednika SAD-a. Ako to Pence ne učini, demokrati bi mogli već sredinom tjedna, dakle možda već sutra, izglasati u Zastupničkom domu opoziv Trumpa. I službeno je pokrenut postupak opoziva, a demokrati Trumpa optužuju za “poticanje na pobunu”.     

Ključan 25. amandman

Nakon toga bi mu se, slično kao i u sasvim drugom slučaju prije godinu dana, sudilo u Senatu, u kojem je dovoljan broj republikanaca da se konačni opoziv blokira. No, spominje se da je jedan od ciljeva demokrata zapravo donošenje mjere da se Trumpu zabrani buduća kandidatura za predsjednika, a prema nekim analitičarima, i dio republikanaca želi vidjeti kraj veza svoje stranke s odlazećim predsjednikom. Prema najavama Pelosi, jučer je Zastupnički dom u kojem demokrati imaju većinu trebao nakon zaključenja ovog izdanja predstaviti rezoluciju u kojoj se od potpredsjednika Pencea traži da aktivira proceduru u 25. amandmanu Ustava koja drugom čovjeku SAD-a, zajedno s većinom članova vlade, omogućuje da proglasi predsjednika nesposobnim za obavljanje najviše dužnosti. Trump bi se zatim imao pravo pobuniti zbog te odluke, a na kraju bi o tomu tko obnaša mjesto predsjednika odlučivao Kongres. Ova je mogućnost uvedena zbog eventualne predsjednikove fizičke ili zdravstvene nesposobnosti da obavlja dužnost, ali Pelosi je Trumpa u nedjeljnom intervjuu nazvala “poremećenim, nestabilnim i opasnim”. Trumpa demokrati te velik dio američke javnosti smatra odgovornim za poticanje nasilnog upada njegovih pristaša u zgradu Capitola prije šest dana. Prema istraživanju ABC Newsa i Ipsosa, 56 posto Amerikanaca zalaže se za odlazak Trumpa s vlasti prije 20. siječnja kada je Bidenova inauguracija, a 67 posto njih misli da je odgovoran za nasilja u zgradi Kongresa. Ukupno je pet ljudi u tom upadu izgubilo život.

Ako se Pence o neobvezujućoj rezoluciji prema kojoj se traži da smijeni predsjednika Trumpa izrazi negativno, demokrati su rekli da će danas izglasati opoziv predsjednika u Zastupničkom domu, a jučer su i službeno pokrenuli proces opoziva. Trump bi time postao prvi predsjednik u američkoj povijesti kojeg je donji dom parlamenta dva puta opozvao. Potpredsjednik SAD-a privatno je rekao da ne namjerava pokrenuti taj 25. amandman iako ga je Trump ostavio na cjedilu u danu napada na Kongres kada ga je optužio da ne želi zaustaviti potvrđivanje Bidenove pobjede na izborima. Penceova nesklonost takvom postupku samo osam dana uoči Bidenova uspona na vlast povećava vjerojatnost Trumpova opoziva u parlamentu. Ako demokrati smijene Trumpa u Zastupničkom domu, prema jednoj strategiji, donji dom Kongresa mogao bi poslati slučaj Senatu te ga odgoditi za čak 100 dana kako ne bi utjecao na prve mjesece vlasti Joea Bidena. To bi značilo da bi Senat, u kojem će demokrati u odnosu na republikance imati većinu 51:50, odlučivati o osudi predsjednika (drugi dio postupka opoziva, u Senatu, naziva se “suđenje”) koji već mjesecima ne bi bio na vlasti.

Raskol na desnici

No, za konačnu smjenu i osudu trebat će im dvotrećinska većina u Senatu, koju gotovo sigurno neće imati zbog većinske nesklonosti republikanaca tom postupku (trenutačni je odnos u Senatu 50:50 pa demokratima nedostaje 17 republikanskih ruku). Ako bi pak republikanci pristali te bi Senat osudio Trumpa s dvije trećine glasova, to bi tijelo moglo zatim običnom većinom zabraniti Trumpu ponovnu kandidaturu na izborima.

U američkoj je povijesti tek trojici dužnosnika zabranjeno daljnje obnašanje vlasti, ali nijedan od njih nije bio predsjednik. Također, ako bi se taj drugi dio postupka u Senatu i odvio nekoliko mjeseci nakon što bi Biden već preuzeo kontrolu vođenja države, neki Trumpovi kritičari strahuju da bi to moglo dati krila tada već bivšem predsjedniku, oko kojeg bi se tada okupili republikanci.

Mnogi konzervativni mediji, koji su posljednjih dana uvelike okrenuli leđa Trumpu, zalažu se za to da se odustane od smjene i da se sačeka do 20. siječnja za miran prijenos vlasti. Na Bidenovoj inauguraciji predsjednika na odlasku, već je rekao, neće biti. Bit će prvi predsjednik nakon 152 godine koji je odbio biti na inauguraciji nasljednika. U međuvremenu je dio republikanaca zatražio kraj Trumpove ere u stranci i Bijeloj kući.

Senatorica Lisa Murkowski prva je rekla da bi glasala za opoziv predsjednika, a nakon nje i senator Patrick J. Toomey pozvao je Trumpa da preda ostavku ustvrdivši da je predsjednik zavrijedio smjenu. I dok neki republikanci tvrde da zemlju sigurno neće ujediniti pokušaj demokrata da smijene predsjednika nekoliko dana prije kraja njegova mandata, drugi traže završetak Trumpove ere. Tako se Republikanska stranka, kao i mnogo puta u posljednjih pet godina, podijelila na frakciju trumpovaca s jedne i svih ostalih konzervativaca s druge strane.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.