Poput detonacije odjeknula je jučer vijest da je pušten bijeli dim u Vatikanu. U četvrtom krugu glasovanja na konklavi u Sikstinskoj kapeli za novoga papu izbran 69. godišnji američki kardinal Robert Francis Prevost koji je proveo 10 godina kao lokalni župnik i kao predavač u sjemeništu u Trujillu u sjeverozapadnom Peruu.
Prevost je prvi Amerikanac u ulozi pape, ali se dijelom smatra i kardinalom iz Latinske Amerike gdje je mnoge godine proveo kao misionar u Peruu te kasnije postao i nadbiskup. Služio je kao ministrant, a za svećenika je zaređen 1982. godine.
Redovito se vraćao u SAD da bi služio kao pastor i samostanski prior u svom rodnom gradu. U Peruu ga rado pamte kao osobu koja je radila s marginaliziranim zajednicama i pomagala u izgradnji mostova, a stekao je i peruansko državljanstvo.
Hrvatski filozof i profesor na Sveučilištu u Zadru Jure Zovko komentirao je izbor novog pape za Danas.hr, objasniviši znakovitost imena Lav (Leon) koje je novi papa uzeo, te je prognozirao što očekivati od njega u doktrinarnom, crkvenom i društvenom smislu. Izbor je, priznaje Zovko, svakako veliko iznenađenje jer kardinal Prevost nije bio među favoritima na kladionicama niti se njegovo ime spominjalo u medijima kao potencijalni papabile, pogotovo ako se ima na umu da je za kardinala izabran tek prije dvije godine.
"Primjera radi navodimo da je za najveću svjetsku kladionicu Polymarket glavni favorit za izbor novoga pape bio vješti diplomat, vatikanski državni tajnik, kardinal Pietro Parolin. Njemu se davalo 27 posto šansi da će biti nasljednik preminulog pape Franje, dok je na drugom mjestu bi karizmatični filipinski kardinal Luis Antonio Tagle s vjerojatnošću od 22 posto. Slijedili su ih talijanski kardinali Matteo Zuppi s 11posto, te Pierbattista Pizzaballa s 10 posto, dok je na petom mjestu bio mađarski poliglot kardinal Peter Erdo sa samo 7 posto šansi da bi mogao biti ustoličen na katedri svetoga Petra. Ako je popularni Polymarket bio veoma uspješan u prognozama za izbore nekih svjetskih državnika, posebice Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama, u slučaju izbora novoga pape Duh Sveti je očito bio nepredvidiv za kladioničarske špekulante", piše Zovko.
Uz to napominje da su pape odabirom imena u posljednja tri pontifikata artikulirali svoj budući program "upravljanja lađom svetoga Petra".
"Kardinal Joseph Ratzinger je nakon izbora za papu odabrao ime Benedikt jer je za njega kao učenog teologa i filozofa sveti Benedikt iz Nursije sa svojim programskim načelom 'ora et labora' dao jak pečat obrazovanja u zapadno-europskom kršćanstvu. Kardinal Ratzinger nije jedini koji je bio oduševljen sa svetim Benediktom. Veliki zagovaratelj ideja svetoga Benedikta škotsko-američki filozof Alasdair MacIntyre koji je u svojoj knjizi Gubitak Vrline (After Virtue, 1981) napisao da u trenutku gubitka moralnih vrijednosti i vladavine korupcije u demokratskim državama, umjesto apstraktnog 'iščekivanja Godota, očekujemo novog, posve drugačijega svetog Benedikta'. Napomenimo da je MacIntyre tijekom 50. i 60. godina prošloga stoljeća bio zadrti ljevičar i marksist. Argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio nakon izbora za papu 13. ožujka 2013., iako je bio pripadnik Družbe Isusove, izabrao je ime Franjo jer je njegov program bio siromašna Crkva za siromašne, odbačene i socijalno ugrožene osobe, po uzoru na svetoga Franju Asiškoga, utemeljitelja prosjačkog reda Male braće."
Znakovitost imena Leon XIV.?
Zašto je onda Prevost odabrao baš ime Lav, a ne neko, primjerice, Franjo? Zovko objašnjava znakovitost tog imena inspiracijom radom i djelom njegova prethodnika Leona XIII. te pronalazi u tome putkaz kamo namjerava novi papa usmjeriti Katoličku Crkvu.
"Američki kardinal Robert Francis Prevost, mogao je jednostavno zadržati svoje ime Francis i postati Franjo II., no odlučio se za znakovito ime Leon XIV. Njegov prethodnik po imenu Leon XIII. imao je neobično dug pontifikat od 25 godina, a u povijesti je ostao prepoznatljiv kao papa s najviše enciklika, među kojima je svakako najpoznatija 'Rerum novarum' ('O novim
stvarima'). Ova enciklika, s podnaslovom 'Prava i obaveze rada i kapitala', objavljena 15. svibnja 1891. danas slovi kao Magna Carta svih socijalnih enciklika. Papa Leon XIII. je inteligentno prepoznao duh vremena ranoga kapitalizma, oštro je kritizirao kapitalističko izrabljivanje radnika, stao u obranu radničkih prava naglasivši da dostojanstvo osobe radnika nije apstraktna stvar, nego je vrijedno poštovanja svakoga pojedinca. S tim u svezi Papa Leon XIII. zahtijevao je od poslodavaca da pravedno plate radnike za njihov rad jer to zahtijeva tradicionalno načelo izmjenične pravednosti tzv. iustitia commutativa.
Znakovito je pri tome, da je papa Leon XIII. osudio nasilne pobune i revolucije, predlagao mirno i dostojanstveno rješenje socijalnih prava koja su po njegovu sudu bila temeljne odrednice prava čovjeka. Bilo je to primarno Papin odgovor na međunarodni radnički pokret Prve internacionale jer je smatrao da Katolička Crkva ne smije izgubiti iz svoga okrilja radnički pokret. Papa Leon XIII. bio je veliki promicatelj znanosti, privrženik novoskolastičke filozofije, a za Sjedinjene Američke Države važan jer je 1887. dao dopusnicu za osnutak Američkog katoličkog sveučilišta (Catholic University of America) u Wahingtonu D. C.", napominje Zovko.
Što će novi papa zagovarati i promicati?
Stoga, zaključuje profesor, sve navedeno iz vremena pontifikata pape Leona XIII. vjerojatno je razlog da se američki kardinal Robert Francis Prevost nakon izbora za papu odlučio uzeti ime Leon XIV.
"Odabirom imena novi papa je nedvojbeno nagovijestio da će zagovarati i promicati socijalna prava u okviru Katoličke Crkve. Doktrinalno gledano, u odnosu na svoga prethodnika više će naginjati konzervativizmu, što je i razumljivo jer je redovnik strogog isposničkog reda augustinovaca (Ordo eremitarum sancti Augustini: O.E.S.A.), koji je osnovan 1244. godine. Prije nego je postao kardinal, Robert Francis Prevost je bio od 2001. do 2013. general Reda augustinovaca. Jedan od najpoznatijih augustinovaca u povijesti ovoga reda bio je Martin Luther, utemeljitelj Njemačke reformacije. Papa je u svome blagoslovu Urbi et orbi s ponosom naglasio da je 'sin svetoga Augustina, augustinovac' i da će graditi mostove dijaloga na globalnoj razini, što je i razumljivo s obzirom da je Katolička Crkva sa svojih 1.4 milijarde pristaša globalna institucija. Od novoga pape ne trebamo očekivati supstancijalne reforme Katoličke Crkve, jer je pripadnik strogoga reda ove institucije, a kao rođeni Amerikanac i naturalizirani Čileanac najvjerojatnije će naginjati pragmatizmu s visokim stupnjem promicanja socijalne odgovornosti.
Iako je američki predsjednik izbor Roberta Francisa Prevosta komentirao riječima da je 'apsolutno velika čast imati papu iz Amerike', Trumpovi bliski suradnici analizirali su objave kardinala Prevosta na Twitteru sa zajedljivim primjedbama na račun kardinalove kritike Trumpa i njegovih bliskih suradnika. No, svi su oni svjesni činjenice da u pogledu izjava o novome papi trebaju biti oprezni jer 77 milijuna američkih katolika predstavlja velik izborni potencijal.
U međuvremenu je Institut za hrvatski jezik glede pitanja kako zvati novoizabranoga papu na hrvatskom jeziku dao prednost imenu Lav u odnosu na Leon. Informativna katolička agencija je neposredno nakon izbora objavila da je Papa uzeo ime Lav XIV. Pričekat ćemo i službeno objašnjenje Hrvatske biskupske konferencije.", zaključuje Jure Zovko.
