Premda mnogi likuju, bivši zastupnik Ivan Pernar od službenika veleposlanstva DR Konga u Beogradu nije doznao ništa novo kad mu je odgovorio da mu nije jasno kako je moguće imati valjanu dokumentaciju za posvojenje s obzirom na to da je u DR Kongu na snazi suspenzija međudržavnih posvojenja.
Iznimno su ipak moguća jer prema podacima koje je objavio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, od 2018. priznato je 68 odluka DR Konga o posvojenju, iako hrvatski sudovi, doduše, nisu provjeravali autentičnost tih odluka. Ali i na stranicama haaških konvencija HCCH objavljena je svjetska statistika međudržavnih posvojenja profesora Petera Selmana sa sveučilišta Newcastle (UK), prema kojoj je iz DR Konga od 2017. do 2020. ipak bilo 54, 47, 32 i u 2020. (godini pandemije) 3 posvojenja (ukupno 136). Dakle, 82 od 2018. do 2020. u svijetu, a od 2018. do 2022. u Hrvatskoj je iz DR Konga posvojeno 68 djece!
Dva haaška posvojenja
HCCH nema podatke za Hrvatsku jer u RH nitko ne zna točan broj djece posvojene iz zemalja koje nisu članice haaške Konvencije o međudržavnim posvojenjima. O toj djeci nitko ništa nije pitao. Zna se samo da je iz 105 zemalja u kojima je na snazi haaška Konvencija u Hrvatskoj posvojeno samo dvoje djece. S tim da je Dobronić tražio podatke unazad pet godina, dok su posvojenja iz DR Konga sporna još od 2013. kad su tamošnje vlasti zaustavile izdavanje izlaznih viza za djecu pa 2016. uvele zakonsku suspenziju međudržavnih posvojenja dok za to ne oforme središnje tijelo, preko kojeg se inače odvijaju posvojenja po haaškoj Konvenciji. Kod dijela posvojenja i nakon 2016. u DR Kongu radilo se očito o okončanju postupaka započetih prije suspenzije.
Tako su početkom 2018. dvije posvojene djevojčice od 11 i 15 godina iz DR Konga stigle u Pariz i Toulouse, a u sirotištima DR Konga slična iznimna odobrenja čekalo je još 60-ak posvojene djece. Iako je i Francuska od 1. siječnja 2017. uvela suspenziju posvojenja iz DR Konga zbog nepravilnosti uočenih u dosjeima, prema objavi francuskog ministarstva europskih i vanjskih poslova. Dekretom su povukli i odobrenja trima organizacijama koje su djelovale u DR Kongu. Unatoč suspenziji iz srpnja 2016. u DR Kongu!?
Inače, prema Selmanovim podacima broj posvojenja iz DR Konga 2009. prvi je put bio veći od sto, 184, te se trend rasta nastavio do 599 posvojenja u 2013. Nakon prve suspenzije broj im je pao na 241 i 384, pa u 2016. rekordnih 635 jer su te godine odobrena posvojenja iz ranijih godina.
U Hrvatskoj se sudeći po komentarima još ne razumije kakav značaj za djecu ima haaška Konvencija donesena 1993., koju je potpisalo 108, a na snazi je u 105 zemalja, u Hrvatskoj od 1. travnja 2014., a u Zambiji od 1. listopada 2015. Od 20 zemalja iz kojih je od 2004. do 2020. posvojeno najviše djece, DR Kongo je 19., a jedino još Etiopija i Ukrajina nisu članice Konvencije. Od 382.456 posvojenja u svijetu u tom razdoblju od 40 do 52 posto godišnje djece je posvojeno u SAD-u, a najviše posvojenika je iz Kine (89.636), Rusije (51.590), Etiopije (32.428), Gvatemale (21.531), Kolumbije (18.151), Ukrajine (16.117), Južne Koreje (15.829), Vijetnama (12.714), Haitija (12.704, od čega samo u 2010. zbog potresa 2496), Indije (10.450)...
Konvencija je donesena kako bi se zaštitilo djecu i njihove obitelji od rizika nezakonitih, nepravilnih, preuranjenih ili loše pripremljenih posvojenja te kako bi se posvojenja odvijala u najboljem interesu djeteta uz poštivanje njihovih temeljnih prava, ali i spriječile otmice, prodaja ili trgovina djecom.
U Konvenciji se ističe značaj rasta djeteta u obiteljskom okruženju te kako će svaka država poduzeti mjere kako bi se omogućilo da dijete ostane na skrbi obitelji iz koje potječe, a tek ako to nije moguće, dolazi u obzir međudržavno posvojenje ako se utvrdi da je to u najboljem interesu djeteta i uz uvažavanje temeljnih prava.
Posvojenje bez plaćanja
Sva odobrenja i pristanci moraju biti dani slobodno, u propisanoj pisanoj formi, a što znači i da nisu potaknuti plaćanjem ili naknadama, te nitko ne smije dobiti bilo kakvu nepropisnu financijsku korist. Ovisno o dobi i zrelosti djeteta mora se voditi računa i o njegovim željama, mišljenju i pristanku kad je to propisano. Od države primateljice traži se da je utvrdila da su potencijalni posvojitelji podobni i prikladni za posvojenje, savjetovani u mjeri u kojoj je to potrebno. U slučajevima posvojenja iz DR Konga RH se time nije bavila, osim ako posvojitelji nisu samoinicijativno na tomu inzistirali.
