Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Hrvati su u godini potresa i korone bili najsretniji dosad, psihologinja objasnila zašto

Svi ovi podaci pokazuju i dokazuju da između svega onog teškog i mučnog što smo doživjeli prošle godine i sreće - ipak ima neka logična veza
25. ožujka 2021. u 19:31 0 komentara 71 prikaza
Foto: marko lukunic/pixsell

Da se ljude pita kakva im je bila prošla godina, vjerojatno bi gotovo svi kazali "jedna od najgorih, ako ne i najgora". Sigurno bi dodali i "ne ponovila se". Jer, u njoj su nas snašle i pandemija korone i cijeli niz većih i manjih potresa te sve one posljedične strahote koje su uslijedile. A ipak, neki dan je objavljeno da su, unatoč potresima i koroni, građani Hrvatske u toj 2020. bili - najsretniji dosad. Mnogi su ostali zatečeni, začuđeni. Pitali su se - gdje je tu logika.

Ali, prema listi najsretnijih zemalja svijeta, odnosno World Happiness Reportu koji posljednjih devet godina sastavlja inicijativa Sustainable Development Solutions Network pri UN-u, Hrvatska je na toj prošlogodišnjoj ljestvici 149 zemalja zauzela visoko 23. mjesto, što predstavlja skok za čak 56 mjesta u odnosu na godinu prije. I što je istodobno najsretniji rezultat za Hrvatsku otkako je tog mjerenja. 

Sam vrh te ljestvice, odnosno prvo mjesto, i dalje, četvrtu godinu u nizu, drži Finska. A najveći stupanj sreće, koji ispitanici ocjenjuju od 0 do 10, krasi još i Island, Dansku, Švicarsku, Nizozemsku, Švedsku, Norvešku, Novi Zeland, Austriju te Njemačku. Osvrnemo li se pak na puno nam bliže i bliskije susjedstvo onda se doznaje da su nam i susjedi od sreće skoknuli uvis, ali nitko tako visoko kao mi. Slovenci su tako “skočili” s 33. na 26. mjesto, Srbi sa 64. na 42., dok su građani BiH s prijašnjeg 69. mjesta poskočili i doskočili na ono 58.

Svi ovi podaci pokazuju i dokazuju da između svega onog teškog i mučnog što smo doživjeli prošle godine i sreće - ipak ima neka logična veza. Odnosno, da ona narodna "u svakom zlu ima i nešto dobro" opstaje i dalje. A logiku tog zanimljivog i, mogli bismo reći, poticajnog podatka o prošlogodišnjoj navali sreće u Hrvata, pojasnila nam je stručnjakinja za to područje - dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, psihologinja i znanstvena savjetnica iz Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, koju je, priznaje, uvodno navedeni podatak također u prvi tren jako iznenadio.

- Zato što je to velik skok. Od 2012., od kada se objavljuje to godišnje UN-ovo izvješće, Hrvatska je uvijek bila negdje u sredini, između 50. i 70. mjesta, Što, gledajući u svjetskim razmjerima, uopće nije loše. Biti u gornjoj polovici sreće među svjetskim zemljama - odlično je. Međutim, ovo je sad stvarno velik skok u godinu dana. Razlike među zemljama nisu velike, pogledate li tu ljestvicu onda vidite da su to razlike uglavnom u drugoj decimali, a pri vrhu su uvijek skandinavske zemlje. One su na vrhu i sad ostale. Znači, nekih dramatičnih skokova kod drugih nije bilo, ali činjenica je da smo mi lani u životnom zadovoljstvu stvarno skočili sa 5,5 na 6,5. Mi smo čak u izvješću spomenuti kao druga zemlja u svijetu po porastu životnog zadovoljstva i prva zemlja u svijetu po porastu pozitivnih emocija – kazala je najprije psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan u nastavku pojasnivši kako ona tumači taj za nas pohvalan podatak.

– Svi očekuju da je u ovo doba pandemije došlo do jako velikog pada u tzv. subjektivnoj dobrobiti, sreći i osobnom zadovoljstvu jer je mentalno zdravlje stanovništva bilo jako ugroženo. No istraživanja koja se provode pokazuju da kod većine ljudi do promjena zapravo nije došlo, ni nabolje ni nagore, nego da su ti parametri ostali relativno stabilni jer su ljudi očito prilagodljivi. Korona jest poremetila naš svakodnevni život, ali taj poremećaj nije tako velik da bi izazvao velike skokove u prosječnom životnom zadovoljstvu. Događaji koji izazivaju najveći pad životnog zadovoljstva kod pojedinaca su, recimo, gubitak posla i smrt bliske osobe. Iako sam očekivala da će ona izazvati gore posljedice, očito je da korona, u prosjeku, kod ljudi ipak nije izazvala toliko poremećaja da bi to utjecalo na njihovo životno zadovoljstvo. Čak mislim da je kod nas, za razliku od drugih zemalja, potres dodatno utjecao na taj porast životnog zadovoljstva. Nemam objektivnih dokaza, ali za životno zadovoljstvo i sreću, pokazuju to svjetska istraživanja, najvažnija je tzv. socijalna podrška, kada osjećate da se u trenucima nevolje imate na koga osloniti. To je jedan od važnijih prediktora životnog zadovoljstva i sreće. Općenito, to socijalno okruženje i povjerenje koje imate u ljude i u institucije, a posebno ta socijalna podrška kada osjećate da će vam ljudi oko vas pomoći, iznimno je važna – kazuje naša stručna sugovornica.

Znači, to što smo se u doba korone više posvetili obitelji, bliskijim druženjima, boravcima u prirodi, te što smo se zbog potresa ujedinili, solidarizirali, pokazali empatiju i pohrlili jedni drugima u pomoć, ublažilo je stanove i patnje te donijelo neko osobno zadovoljstvo i ispunjenje?

– Apsolutno. Neka svjetska istraživanja pokazuju da u velikim krizama - potresima, poplavama, tsunamijima... - dolazi do porasta zadovoljstva jer ljudi shvate, osvijeste, da im ima tko pomoći. A zna se - kada pomažemo drugima to nas usrećuje. Zapravo, ljudi vole pomagati. Više nas usrećuje kada mi pomažemo drugima nego kada drugi pomažu nama. Za sreću je bolje davati nego uzimati. Zna se da su ljudi koji volontiraju i doniraju - sretniji. Iako autori ovog UN-ova istraživanja nisu analizirali zemlju po zemlju, pa naši potresi nisu ni spomenuti jer je fokus cijelog svijeta bio na pandemiji, mi ipak moramo uzeti u obzir i potrese. Stoga je moguće da je taj osjećaj zajedništva koji smo svi osjetili doveo do toga da osvijestimo da nam zapravo i nije tako loše, da smo malo i posložili prioritete pa smo vjerojatno prestali razmišljati, recimo, o kupnji novih automobila i kuća, a više smo se orijentirali na obiteljske odnose – uzvratila je psihologinja dodajući pritom kako istraživanja pokazuju da jedan od razloga zašto nije došlo do očekivanog pada životnog zadovoljstva u svim zemljama svijeta, iako smo svi rad od kuće i online nastavu doživjeli kao horor, jest upravo taj bliskiji obiteljski život u vrijeme pandemije. – U našem slučaju, pandemija je dovela do toga da se posvetimo obitelji, a potresi su nas dodatno osvijestili da imamo podršku, da nismo sami i da možemo očekivati pomoć od bliskih osoba. A kako su međuljudski odnosi najvažniji prediktor sreće i životnog zadovoljstva onda to vidim kao jedini razlog ovako dramatičnog i iznenađujućeg skoka u porastu sreće našeg stanovništva – istaknula je Ljiljana Kaliterna Lipovčan. 

Zanimalo nas je očekuje li da ćemo te osjećaje zajedništva i zadovoljstva, kao dobre vrijednosti,  i dalje zadržati ili ćemo, kada prođe korona, sve to zaboraviti i vratiti se starim obrascima ponašanja pa ćemo na toj ljestvici sreće idućih godina opet pasti. – Ne znam, ali trebali bismo sad svi razmisliti koliko su nam važni ti međuljudski odnosi i ta socijalna podrška. I sjetiti se da, kada smo god nesretni i čini nam se da sve ide nizbrdo, ipak zbog nekih stvari možemo biti i sretni. Bilo bi dobro za cijelu naciju kada bismo tu svijest zadržali i dalje – savjetuje psihologinja koju odmah pitamo još nešto. 

Možemo li jednom u toj sreći doseći te skandinavske zemlje te što to u njihovim životima i ponašanju dovodi do toga da su u osjećaju sreće nenadmašni?

– Osim ovih osobnih razloga sreće i životnog zadovoljstva, kao što su socijalna podrška i osjećaj zajedništva, važne su i naše unutarnje emocije. I država puno doprinosi osjećaju sreće, a čar skandinavskih zemalja jest u tome što imaju tako dobro uređene države i tako stabilne sustave socijalne skrbi da su njihovi građani na svim svjetskim ljestvicama, osim po sreći, prvi i po povjerenju u institucije. Oni vjeruju u svoje državne institucije, da će im, osim bližnjih, pomoći i država. A osobito vjeruju u pravosuđe. Mi pak imamo jako slabo povjerenje u državne institucije, Vladu, Sabor, osobito u pravosuđe. Mi smo zadnji u Europi po povjerenju u pravosuđe. Kada malo gledamo situaciju u nas, znamo i zašto. Pa nije narod blesav. Eto, i ovo istraživanje može pokazati što nam je najslabija karika u društvu. I može biti poruka vodstvu države, u smislu: “Narod je osvijestio što je potrebno za sreću i zadovoljstvo. Nedostaje još samo ta jedna karika. Imate priliku povesti zemlju prema vrhu. Sad je sve na vama. Učinite sve da budete transparentni, da uredimo društvo, da vam ljudi počnu vjerovati. I onda ćemo biti Skandinavija” – poručila je psihologinja Kaliterna Lipovčan i dodala da će biti zanimljivo čekati rezultate za ovu 2021. te vidjeti je li ova poruka shvaćena.

Na kraju je još jednom, na nekoliko primjera iz svakodnevnog života, ukazala koliko je važan i vlastiti doživljaj onoga što se oko nas događa. 

- Mi često nismo ni svjesni koliko nam je zapravo dobro. Evo, ovo UN-ovo istraživanje pokazuje da ljudi tijekom dana, u prosjeku, tri puta češće doživljavaju pozitivne emocije nego negativne. Nismo ni svjesni da smo većinu dana i većinu života veseli i sretni nego što smo nesretni. I zato o tome treba govoriti jer sreću uzimamo zdravo za gotovo. Kada nam tramvaj dođe na vrijeme, to shvaćamo kao normalno, a kada ne dođe, kada kasni, onda nam je to grozno, ljutimo se zbog toga, užasno se iznerviramo. No, ako ćemo malo bolje razmisliti onda ćemo shvatiti da nam je tramvaj u tjedan dana više puta došao točno, na vrijeme, nego što je kasnio. Ili, kada nam se na "zelenom valu" upali crveno svijetlo, onda poludimo. A to što smo danima i tjednima vozili po "zelenom valu" bez ijednog zaustavljanja na semaforu, toga nismo svjesni, zaboravljamo i zanemarujemo da nam je u većini tih situacija sve išlo dobro. I da nam u životu sve ili puno toga zapravo ide dobro - riječi su Ljiljane Kaliterne Lipovčan koje svakoga mogu navesti na razmišljanje, preispitivanje i osvještavanje svakog dobrog, lijepog i sretnog trenutka. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.