Dok njemačke vlasti i gospodarstvenici neprestano ističu hitnu potrebu za uvozom kvalificirane radne snage, novi službeni podaci Savezne agencije za rad u Njemačkoj (Bundesagentur für Arbeit) otkrili su goleme razlike u primanjima stranih radnika u Njemačkoj. Najveće iznenađenje analize jest činjenica da su njemački zaposlenici s punim radnim vremenom tek na šestom mjestu po visini medijalnih primanja, dok zaposlenici iz čak pet stranih država zarađuju znatno više od domaćih radnika.

Tko zarađuje najviše

Njemački radnici zaposleni na puno radno vrijeme ostvarili su medijalnu bruto plaću od 4.396 eura mjesečno. No, radnici iz sljedećih zemalja ostvaruju znatno veće iznose:

Indija: 5.445 eura bruto (čak 1.049 eura više od njemačkog medijana)

Tajvan: 5.395 eura

Kina: 5.065 eura

Egipat: 4.563 eura

Bjelorusija: 4.533 eura

Visoka primanja stručnjaka iz Indije i azijskih zemalja rezultat su visokih kvalifikacija, prvenstveno u IT sektoru, inženjeringu i medicini. U tim skupinama iznimno je mali udio onih s niskim primanjima (manje od 2.811 eura) – kod radnika s Tajvana taj udio iznosi tek 7 posto, kod Kineza 10,8 posto, a kod Indijaca 13,1 posto (u usporedbi s 12,3 posto kod Nijemaca).

Dno ljestvice: Najniže plaće za radnike iz kriznih područja

Na drugom kraju ljestvice nalaze se države iz kojih je u proteklim godinama pristigao najveći broj izbjeglica. Njihova medijalna primanja zaostaju za više od 1.500 eura u odnosu na njemačke radnike:

Somalija: 2.798 eura

Irak: 2.804 eura

Afganistan: 2.817 eura

Sirija: 2.822 eura

Ukrajina: 2.825 eura

Sve veći jaz u ukupnom prosjeku

Gledajući cjelokupno tržište, strani radnici u Njemačkoj u prosjeku zarađuju 3.358 eura mjesečno, što je za 1.038 eura manje od njemačkih kolega. Taj se jaz u odnosu na 2024. godinu dodatno povećao (tada je iznosio 973 eura).

Uz to, statistika pokazuje da čak 70 posto svih stranih radnika s punim radnim vremenom prima plaću koja je niža od njemačkog medijalnog prosjeka, dok se gotovo svaki treći strani zaposlenik (30,6 posto) nalazi u sektoru niskih primanja.

Uskoro dostupno 40 milijuna eura bespovratnih sredstava, evo za što se potpora može korisiti