U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za gotovo deset posto u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem. To proizlazi iz novog izvješća Stockholmskog instituta za istraživanje mira – skraćeno SIPRI. Poslovi s oružjem i vojnim proizvodima danas ponovno dosežu približno onaj obujam kakav su imali krajem Hladnog rata 1989. godine. U godinama nakon toga, sve do početka novog tisućljeća, bili su znatno smanjeni – za oko jednu trećinu. Između 2016. i 2020. Azija i Oceanija (42 posto svih uvoza) te Bliski istok (32 posto) bili su najvažnije uvozne regije. Europa je sa samo 12 posto bila na trećem mjestu. No, to se u međuvremenu promijenilo. U usporedbi dvaju petogodišnjih razdoblja, uvoz oružja europskih država više se nego utrostručio.
Europa je sada na prvom mjestu u svijetu po uvozu naoružanja – s udjelom od 33 posto. Slijede Azija i Oceanija (31 posto) te Bliski istok (26 posto). Pritom više nije samo Ukrajina ta koja uvozi oružje, iako je ona najveći pojedinačni uvoznik na svijetu s udjelom od 9,7 posto. Isporuke zemlji koja se bori za opstanak bile su od 2022. do 2024. najvidljiviji i presudan čimbenik porasta kupnje oružja u Europi. Ali „i većina drugih europskih država počela je uvoziti znatno više oružja kako bi ojačale svoje vojne sposobnosti zbog onoga što vide kao rastuću prijetnju iz Rusije“, objašnjava Matthew George, jedan od autora nove SIPRI‑jeve studije. Tržište – moglo bi se reći – odražava rastući strah od rata u Europi, piše Deutsche Welle.
Prema podacima SIPRI‑ja, obujam američkih isporuka oružja Ukrajini 2025. bio je znatno manji nego u prethodne dvije godine. Predsjednik SAD‑a, Donald Trump, smanjio je vojnu pomoć svoje zemlje Kijevu. Međutim, SAD su i dalje najvažniji izvoznik oružja za Ukrajinu. Jer čak i kada su saveznici Ukrajine – bilo europske države, Australija ili Kanada – zajednički kupovali velike količine naoružanja iz SAD‑a i stavljali ih na raspolaganje Ukrajini, SIPRI ih i dalje vodi kao američki izvoz oružja u Ukrajinu. Ipak, Ukrajina više nije bila glavni razlog daljnjeg rasta uvoza oružja u Europu.
Naime, osjećaj ugroženosti od Rusije, ali i Trumpova upozorenja Europljanima snažno su potaknuli potražnju europskih članica NATO‑a za oružjem. Prema izvještaju, uvoz oružja sadašnjih 29 europskih članica NATO‑a porastao je u posljednjih deset godina za 143 posto. Najveći uvoznica oružja među europskim članicama NATO‑a – i sedma na planeti – jest Poljska. Zabrinutost, ali i odlučnost Poljske posebno se vidi u usporedbi dvaju petogodišnjih razdoblja. Obujam poljskog uvoza oružja u razdoblju 2021.–2025. bio je više nego osam puta veći nego 2016.–2020. SIPRI tu bilježi rast od 852 posto. Ta zemlja, koja graniči s Ukrajinom i Bjelorusijom, u skupini europskih članica NATO‑a sudjeluje sa 17 posto svih uvoza. To odgovara udjelu od 3,6 posto u ukupnom svjetskom uvozu oružja. Sljedeći najveći uvoznici bili su Velika Britanija (2,1 posto na svjetskoj razini) i Nizozemska (1,8 posto).
SAD i dalje daleko najveći izvoznik
Uloga SAD‑a kao „globalnog dilera“ u području naoružanja dodatno raste. U razdoblju 2021.–2025., prema podacima SIPRI‑ja, na SAD je otpadalo 42 posto svih međunarodnih isporuka oružja – naspram 36 posto u razdoblju 2016.–2020. Američke isporuke otišle su u ukupno 99 država, ali najviše u Saudijsku Arabiju i Japan. Stručnjak SIPRI‑ja za izvoz oružja, Pieter Wezeman, kaže: „SAD su dodatno učvrstile svoju dominaciju kao dobavljač oružja čak i u sve multipolarnijem svijetu.“
Pod Trumpom, SAD očito vide izvoz oružja kao instrument vanjske politike i kao sredstvo za jačanje vlastite vojne industrije. Sjedinjene Države su za Europu jedan od najvažnijih izvoznika oružja. I europske države ojačale su svoju ulogu izvoznika oružja, poput Francuske, koja je povećala izvoz za 21 posto i nalazi se na drugom mjestu iza SAD‑a, ali s mnogo manjim udjelom od 9,8 posto. Njemačka je s udjelom od 5,7 posto u svjetskoj trgovini oružjem u proteklih pet godina postala četvrti najveći izvoznik oružja na svijetu i prestigla Kinu (koja najviše izvozi u Pakistan, Tajland i Srbiju). Italija je povećala izvoz za čak 157 posto i na svjetskoj ljestvici nalazi se na 6. mjestu s udjelom od 5,1 posto. I Indija kao i Pakistan značajno su povećale uvoz oružja. Obje su države tijekom proteklih pet godina bile među deset najvećih uvoznika oružja na svijetu.
Koliko će aktualni potresi na Bliskom istoku dodatno potaknuti regionalnu trgovinu oružjem, zasad se može samo pretpostavljati. Doduše, uvoz oružja država Bliskog istoka u proteklih pet godina ukupno je pao za 13 posto. Ali tri zemlje tog područja i dalje spadaju među deset najvećih uvoznika oružja u svijetu: Saudijska Arabija (6,8 posto svjetskog uvoza), Katar (6,4 posto) i Kuvajt (2,8 posto). A iranski rat je tek započeo.
Otvori KEKS Pay
