Dok američke rakete i iranski dronovi oblikuju sukobe na Bliskom istoku, tisućama kilometara dalje, u tropskoj Gvajani, odvija se jedna od najdramatičnijih gospodarskih transformacija današnjice. Ta mala država s manje od milijun stanovnika iskoristila je poremećaje na globalnom energetskom tržištu i u kratkom roku postala ključni igrač na svjetskoj naftnoj sceni, povećavši gospodarski rast višestruko u samo nekoliko godina, piše Forbes.
Prije nekoliko godina Gvajana gotovo da nije postojala na energetskoj karti svijeta. Danas ostvaruje prihode od oko 623 milijuna dolara tjedno, što je rezultat rasta cijena nafte potaknutog globalnim napetostima. Dodatni poticaj dolazi iz Europe, koja za stabilne izvore energije plaća i višu tržišnu cijenu.
Velik doprinos ovom usponu daje konzorcij predvođen kompanijom ExxonMobil, koji ubrzano razvija projekte eksploatacije nafte. Planovi koji su ranije bili predviđeni za kraj desetljeća sada se realiziraju znatno ranije, a očekuje se da će naftna polja 2026. godine generirati oko 33 milijarde dolara prihoda, gotovo dvostruko više od ranijih procjena.
Posebno važno nalazište je blok Stabroek, jedno od najbogatijih offshore područja na svijetu, koje je Gvajanu pretvorilo u rastuću energetsku silu. Proizvodnja se približava milijun barela dnevno, uz daljnje ambicije rasta.
Geopolitičke okolnosti dodatno su ubrzale razvoj. Dugogodišnje napetosti sa susjednom Venezuelom ranije su kočile investicije, no promjene političkih okolnosti otvorile su prostor za bržu eksploataciju i priljev stranog kapitala.
Ipak, iza snažnog rasta stoje i izazovi. U glavnom gradu Georgetownu troškovi života porasli su za oko 75 posto od 2021. godine, dok naftni sektor privlači radnu snagu iz drugih industrija, slabeći ostatak gospodarstva. Predsjednik Irfaan Ali suočava se s izazovom balansiranja brzog rasta i dugoročne stabilnosti.
Kritičari upozoravaju i na rizike političkog klijentelizma, neefikasnog trošenja javnog novca te kašnjenja infrastrukturnih projekata, koji često premašuju planirane budžete. Sve se češće spominje i opasnost tzv. „prokletstva resursa“, scenarija u kojem bogatstvo od prirodnih resursa dugoročno može oslabiti, a ne ojačati gospodarstvo.
Gvajana je danas najbrže rastuće gospodarstvo svijeta, ali njezina budućnost još nije izvjesna. Ključno pitanje ostaje hoće li uspjeti mudro upravljati ogromnim prihodima ili postati još jedan primjer propuštene prilike, piše Forbes.
Otvori KEKS Pay
