Administracija američkog predsjednika Joea Bidena i dalje vidi Kinu, a ne Rusiju, kao glavnog protivnika u međunarodnim odnosima. Pokazuje to strategija nacionalne sigurnosti koju je jučer objavila Bijela kuća, a koja govori da je Peking taj koji ima želju i moć mijenjati međunarodne odnose u cijelom svijetu, čemu se Washington planira suprotstaviti. Dok SAD vjeruje da će se s Kinom natjecati, Rusiju želi obuzdavati, govori strategija. Ovaj dokument objavljuje svaka administracija, a Bidenova vlada odgodila je na zimu publikaciju jer su američke tajne službe govorile da je ruski napad na Ukrajinu neminovnost, što se pokazalo točnim, unatoč stalnim negiranjima koja su dolazila iz Moskve.
Ruska moć slabi
U dokumentu je naglasak stavljen na budućnost natjecanja SAD-a i Kine. Biden je jasan: Peking je taj koji "kombinira autoritarnu vlast s revanšističkom vanjskom politikom". Ruska pak se sila čini mnogo potresenija nego što je to bio slučaj prije početka rata u Ukrajini. "Rusija i Kina predstavljaju drugačije izazove. Rusija predstavlja trenutačnu prijetnju slobodnom i otvorenom međunarodnom sustavu, ona danas neoprezno odbacuje osnovne postulate međunarodnog poretka, kao što to pokazuje njezin brutalni agresivni rat protiv Ukrajine. Kina je jedina zemlja koja je istodobno sposobna prekrojiti međunarodni poredak, a ima sve više ekonomske, diplomatske, vojne i tehnološke moći da ostvari taj cilj", napisao je Biden.
Američki je predsjednik isto tako rekao da će SAD reafirmirati svoje demokratske tradicije te se ponovno referirao da na svijetu postoji sraz demokracija i autokracija. U skladu s tim, u dokumentu je pozitivno istaknut porast zajedništva zemalja članica NATO-a od početka rata u Ukrajini, a istaknuto je i suprotstavljanje Rusiji. "SAD neće dozvoliti Rusiji, ili nekoj drugoj sili, ostvarivanje ciljeva putem upotrebe, ili prijetnje upotrebom, nuklearnog oružja", stoji u dokumentu. Ta tvrdnja dalje nije obrazložena, naglašavaju analitičari The New York Timesa. Biden je nedavno u razgovoru za CNN odbio reći koje su američke opcije ako Rusija upotrijebi nuklearno oružje u svom agresivnom ratu. No, isto je tako prošlog tjedna rekao da vjeruje da će uslijediti "armagedon" dogodi li se to. Biden je u dokumentu naglasio potrebu održanja demokratskih normi u samom SAD-u, jasno aludirajući na tvrdnje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da su mu "ukrali izbore 2020.", što većina analitičara danas karakterizira kao otvorenu Trumpovu laž koja ima vrlo negativne posljedice za tamošnju demokraciju. "Kao Amerikanci, moramo se složiti da odluka birača, izražena na izborima, mora biti poštivana i zaštićena", stoji u Bidenovu dokumentu. No mnogi su predsjednikovi kritičari govorili da i Biden ima povijest nepriznavanja izbornih procedura koje mu nisu išle u korist, poput tvrdnje iz 2019. da bi njegova stranačka kolegica Stacey Abrams bila guvernerka Georgie da 2018. na izborima republikanske vlasti nisu "manipulirale brojem birača". Pa ipak, komentatori uglavnom naglašavaju da su Trumpove neistine o izborima bile mnogo značajnije i štetnije po demokraciju od onih Bidena ili Abrams. To zamagljivanje granica između domaće i vanjske politike, odnosno naglašavanje važnosti američke demokracije i na stranom terenu, jedna je od ključnih odrednica Bidenova dokumenta. Strategija koju je donio George W. Bush govorila je o mogućnosti preventivnog rata što se manifestiralo u napadu na Irak. Dokument Baracka Obame fokusirao se pak na smanjivanje nuklearnog oružja, a Trumpov na borbu protiv revizionističkih sila. – Era koja je uslijedila nakon hladnog rata definitivno je gotova. Ušli smo u odlučno desetljeće s obzirom na dva fundamentalna strateška izazova. Prvi je natjecanje između velikih sila kako bi se kreirala budućnost međunarodnog poretka. Drugi je pak suočavanje s transnacionalnim izazovima kao što su klimatske promjene, nedostatak hrane, zarazne bolesti, terorizam, energetska tranzicija i inflacija – rekao je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan. Iako se strategija fokusirala na "natjecanje" s Kinom, neki su američki analitičari kritični prema potezima administracije koja, po njima, ne posvećuje dovoljno sredstva za razvoj vojske u Tihom oceanu. Drugi pak su analitičari istaknuli da se ciljevi u dokumentu međusobno sukobljavaju, poput teze o važnosti liberalnih međunarodnih institucija u jednom dijelu dokumenta, a onda i potrebe vođenja realpolitike u drugom. – Dokument izgleda kao da su ga napisale dvije različite frakcije Demokratske stranke. Postoje neke unutarnje nedosljednosti u načinu na koji je napisan – rekao je vanjskopolitički analitičar Gabriel Scheinmann magazinu Foreign Policy.
Pitanje Tajvana ključno
U odnosima SAD-a i Kine ocrtavaju se obrisi budućih međunarodnih odnosa. Mnogi ekonomisti vjeruju da je trgovinski deficit koji SAD ima u odnosu na Kinu (drugim riječima: desetljećima mnogo više iz nje uvozi nego što u nju izvozi) najveći problem Washingtona. Trump zbog toga uveo carine na stotine milijardi dolara vrijednu robu. Politički pak najveći je kamen spoticanja dvije sile pitanje Tajvana, de facto države koju Kina vidi kao dio svog teritorija.
Biden se u srijedu ponovno našao na meti kritika da zbog starosti zaboravlja ključne informacije. Ovog puta je u Coloradu tijekom govora rekao da je njegov pokojni sin Beau "izgubio život u Iraku". No Beau, koji je od 2009. služio u Iraku, umro je u SAD-u, i to 2015. od teškog oblika tumora na mozgu, u tek 47. godini. Pa ipak, Biden je ranije zaista više puta rekao da je Beau u Iraku bio izložen otrovnim plinovima za koje vjeruje da su uzrokovali karcinom te je moguće da je mislio na to. Predsjednik SAD-a, koji će za mjesec dana napuniti 80 godina, našao se zbog čestih gafova u situaciji da kritičari ne vjeruju da je mislio na to, već svi sumnjaju da predsjednik prečesto zaboravlja najvažnije podatke. U rujnu je Biden tražio nedavno preminulu političarku Jackie Walorski, zazivajući njezino ime, što je također potaknulo mnoge analitičare na zabrinutost zbog mogućeg nedostatka mentalne oštrine najstarijeg predsjednika SAD-a u povijesti.
Glavni naglasci strategije o nacionalnoj sigurnosti
1. Briše se granica između unutarnje i vanjske politike, i reafirmacija demokracije u SAD-u ističe se kao temelj u globalnom srazu s autokracijama
2. U jednom dijelu strategije stoji da je za SAD važna realpolitika, a u drugom da je to poštivanje institucija međunarodnog poretka, što je jedno s drugim u sukobu, govore kritičari
3. SAD se suočava s dva globalna zadatka: natjecanje s velikim silama, ali i transnacionalnim izazovima kao što su klimatske promjene, nedostatak hrane, zarazne bolesti, terorizam...
