– Još prije par mjeseci je govorio kako mu je u Poljskoj jako dobro, sigurno, ima svoju firmu i ne namjerava odlaziti. Znao je i da je riskantno – prepričava nam razgovor s Volodimirom Žuravljovim, roniocem jučer uhićenim u Puli po europskom uhidbenom nalogu izdanom još 2024., a kojeg Nijemci sumnjiče da je postavljao eksploziv na Sjeverni tok, novinar Wall Street Journala Bojan Pančevski. On detaljno prati priču od samog početka, a njegova rekonstrukcija nevjerojatnih događanja objavljena je i prije mjesec dana u knjizi pod imenom Sjeverni tok.
Ipak – kako se moglo vidjeti – otišao je u Hrvatsku, ali tu nije bio iste sreće kao ranije. Naime, dvaput je već izmaknuo njemačkom pravosuđu. Prvi put gotovo pred nosom istražitelja, kada je iz Poljske automobilom otišao u Ukrajinu i to ga je vozio vojni ataše. Drugi put Poljaci su ga uhitili, ali ga je njihov sud odbio izručiti Njemačkoj i pustio na slobodu.
Žuravljov je jedan od ključnih likova višegodišnje istrage Pančevskog, koji je razgovorima s ljudima uključenima u operaciju, ukrajinskim časnicima, obavještajcima i istražiteljima rekonstruirao kako je mala skupina ljudi na običnoj unajmljenoj jedrilici uspjela teško oštetiti infrastrukturu vrijednu milijarde eura na dnu Baltika.
Priča je počela u svibnju 2022., nepuna tri mjeseca nakon ruske invazije. Ruska vojska upravo se bila povukla iz okolice Kijeva, a skupina ukrajinskih časnika i poslovnih ljudi slavila je što je zemlja preživjela prvi udar. Večer je odmicala, alkohol se točio i netko je predložio metu: Sjeverni tok. Ideja je zvučala gotovo suludo. Goleme čelične cijevi obložene betonom ležale su duboko na dnu Baltika, a plinovodi su bili jedan od najvećih energetskih projekata Europe i simbol posebnog odnosa Berlina i Moskve. No razgovor uz piće za nekoliko se dana pretvorio u plan. Operacija je zamišljena upravo suprotno od onoga što bi se očekivalo za takvu metu: bez ratnog broda, podmornice i velike vojne jedinice. Nekoliko ljudi, civilno plovilo i ronioci koji znaju što rade. Prema istrazi Pančevskog, Volodimir Zelenski isprva je dao zeleno svjetlo. Operacija je trebala stajati nekoliko stotina tisuća dolara, financiranih privatno, a dogovori su se prenosili usmeno kako ne bi ostao papirnati trag. Za plan je, međutim, doznala nizozemska vojna obavještajna služba MIVD i upozorila CIA-u. Amerikanci su intervenirali, a Zelenski je tadašnjem zapovjedniku vojske Valeriju Zalužnom naredio da sve zaustavi. Nije zaustavljeno.
Ljudi koji su provodili operaciju nastavili su pripreme i prekinuli komunikaciju prema vrhu. Jedan ukrajinski časnik poslije je Pančevskom to opisao kao ispaljeni torpedo: jednom kad ga lansiraš, više ga ne možeš vratiti. Za operaciju je pronađena Andromeda, petnaestak metara duga jedrilica s pet kabina, unajmljena u Njemačkoj preko tvrtke povezane s Ukrajincima. Posadu su činili kapetan, četiri iskusna dubinska ronioca i žena obučena za ronjenje. Izvana su mogli izgledati kao društvo koje je krenulo jedriti Baltikom. Među roniocima koje će Nijemci poslije identificirati bio je Žuravljov. Početkom rujna Andromeda je isplovila iz Rostocka s eksplozivom i ronilačkom opremom. Put nije tekao kao besprijekorna tajna operacija. Loše vrijeme tjeralo ih je u zaklon, pristajali su u lukama i ostavljali tragove. U poljskom Kołobrzegu bili su dovoljno sumnjivi lučkom službeniku da pozove policiju. Graničari su pregledali njihove dokumente – i pustili ih dalje. Nastavili su prema danskom otoku Bornholmu. Na dubini od oko 80 metara ležale su cijevi Sjevernog toka. Ronioci su se s male jedrilice spuštali u hladno i tamno more, pronašli cijevi i na njih pričvrstili eksplozivne naprave. Bio je to tehnički zahtjevan posao: na toj dubini vrijeme za rad je ograničeno, a povratak zahtijeva dekompresiju. A 26. rujna 2022. seizmološke postaje oko Baltika registrirale su podvodne eksplozije. Na površini su se pojavili golemi krugovi plina koji je izlazio iz razorenih cijevi. Tri od četiri cijevi Sjevernog toka 1 i 2 bile su teško oštećene.
U početku se nagađalo o tajnim operacijama velikih država, podmornicama i specijaliziranim vojnim brodovima. Nijemci su, međutim, počeli slijediti mnogo skromniji trag – Andromedu. Na jedrilici su pronađeni tragovi eksploziva. Istražitelji su rekonstruirali tko ju je unajmio, kojim dokumentima, gdje je pristajala te analizirali telefonske podatke i granične evidencije. Anonimna posada postupno je dobivala imena. Jedno od njih bilo je Volodimir Žuravljov. Živio je s obitelji nedaleko od Varšave. Do ljeta 2024. Nijemci su smatrali da imaju dovoljno dokaza pa je istražni sudac Saveznog suda 3. lipnja za njim izdao europski uhidbeni nalog. Od Poljske su zatražili da ga uhiti. Ništa se nije dogodilo. Poljaci su se pozivali na proceduralne probleme, dok je u Berlinu rasla sumnja da problem nije tehnički. Njemački istražitelji već su smatrali da im Poljska nije predala sve podatke povezane s pristajanjem Andromede u Kołobrzegu. Iza toga je stajao i mnogo dublji politički spor: Poljska je godinama Sjeverni tok smatrala opasnim ruskim geopolitičkim projektom i upozoravala Njemačku da se veže uz Moskvu.
Početkom srpnja slučaj je stigao do političkog vrha. Njemački kancelar Olaf Scholz i ministri 2. srpnja bili su u Varšavi na međuvladinim konzultacijama. Njemačka strana ponovno je tražila da Žuravljov bude uhićen. Jedan visoki poljski dužnosnik njemačkom je kolegi privatno odgovorio da bi ljudima koji su uništili Sjeverni tok trebalo dati medalje, a ne staviti im lisice. Četiri dana poslije Žuravljov je sjeo u automobil, prešao poljsko-ukrajinsku granicu i nestao. No vratio se. U rujnu 2025. uhićen je u Poljskoj i činilo se da će napokon biti predan Njemačkoj. Poljski sud učinio je suprotno: odbio je izručenje i pustio ga na slobodu. Obrana je tvrdila da se, ako je sabotaža bila ukrajinska vojna operacija protiv infrastrukture povezane s agresorskom državom, njezine sudionike ne može tretirati kao obične kriminalce. Žuravljov je drugi put ostao izvan njemačkog pritvora.
Njemački nalog, međutim, nije nestao. Poljska odluka nije ga štitila u drugim članicama EU. Svejedno je otišao u Hrvatsku. Jučer ujutro, gotovo četiri godine nakon eksplozija na Baltiku, hrvatska policija pronašla ga je u Puli. Sada slijedi postupak njegove predaje Njemačkoj po europskom uhidbenom nalogu izdanom 3. lipnja 2024. Njemačko savezno tužiteljstvo već je najavilo da će nakon izručenja biti izveden pred istražnog suca Saveznog suda.
Otvori KEKS Pay
