Status Rusije kao velesile uglavnom se oslanja na nuklearno oružje, pri čemu se njezine prijetnje uporabom tog oružja shvaćaju sve manje ozbiljno. Od 2022. godine Kremlj redovito prijeti nuklearnim napadom, ali do njega do danas nije došlo. Čak ni ukrajinska operacija iz 2025. godine, koja je nanijela ozbiljnu štetu Rusiji, nije izazvala uporabu takvog naoružanja. Međutim, prema analizi Financial Timesa, slabljenje učinka ruskog nuklearnog odvraćanja moglo bi potaknuti Moskvu da potraži druge načine vršenja pritiska na Zapad.
Rusija se hvali najvećim nuklearnim arsenalom na svijetu. Prošlog četvrtka Vladimir Putin zaprijetio je da će u slučaju napada na Kalinjingradsku oblast, koja graniči s Poljskom i Litvom, ruske snage upotrijebiti "sva raspoloživa oružja". "Bilo je vrijeme kada su takva upozorenja završavala na naslovnicama. No, u Velikoj Britaniji su poteškoće kluba Manchester City nedavno bile veća vijest, dok se Francuska bavila školskim pobunjenicima", piše Gideon Rachman, glavni vanjskopolitički analitičar Financial Timesa.
Kako napominje Rachman, Kremlj od 2022. godine redovito plaši javnost napadom uz uporabu nuklearnog oružja, ali do takvog scenarija dosad nije došlo. Rusija nije odgovorila nuklearnim udarom čak ni nakon što su Ukrajinci 2025. godine izveli operaciju "Paučina". Prema navodima Službe sigurnosti Ukrajine, manevrom je uništeno ili oštećeno 41 rusko zrakoplovno sredstvo. Moskva je prethodno bez oklijevanja tvrdila da će takav čin izazvati odlučan i oštar odgovor. Nadalje, Kina i Indija upozorile su Rusiju da ne poseže za nuklearnim oružjem. Također se smatra da su Sjedinjene Države prijetile izravnom intervencijom u ratu ako Rusija upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, podsjeća Financial Times.
Rose Gottemoeller, bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a (2016.–2019.), tvrdi da "nuklearno odvraćanje ne funkcionira", citira je Rachman. Samo posjedovanje takvog oružja pojedine države nije zaštitilo od agresije protivnika – primjer za to su zavađeni Pakistan i Indija. "Međutim, zakazivanje nuklearnog odvraćanja poseban je udarac za Rusiju. Posjedovanje najvećeg nuklearnog arsenala na svijetu jedan je od rijetkih preostalih pokazatelja da ta država ima status supersile", ističe Rachman.
Prema autoru analize, slabljenje ruskog odvraćanja ima globalne posljedice – i nisu sve pozitivne. Kako objašnjava, što se Zapad manje boji Rusije, to više emocija ključa u Kremlju. Moskva bi mogla tražiti nove načine za povratak tog straha, primjerice intenziviranjem hibridnih napada na članice NATO-a. Ako pak u europskim ili američkim obrambenim sustavima nastane ranjivost, Rusija bi mogla postati manje oprezna u odnosima prema Sjevernoatlantskom savezu, zaključuje analitičar.
Otvori KEKS Pay
