Europski obavještajni dužnosnici skptični su prema mogućnosti da SAD uspije posredovati u postizanju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije tijekom 2026. godine. Prema izvješću Reutersa pet visokih šefova europskih obavještajnih službi, koji su željeli ostati anonimni, složilo se da Moskva ne pokazuje nikakav interes za brzi kraj rata. Četvorica od njih ocjenjuju da Rusija koristi trenutne pregovore s Washingtonom prvenstveno kako bi iznudila ublažavanje sankcija i moguće poslovne aranžmane koji bi koristili ruskim elitama. Jedan od dužnosnika najnoviji krug razgovora, održan ovog tjedna u Ženevi, opisao je kao "kazalište pregovora". Takve ocjene naglašavaju sve veći jaz između europskih prijestolnica i Bijele kuće.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa cilja na postizanje mirovnog dogovora do lipnja 2026., prije američkih kongresnih izbora u studenome, a sam Trump izrazio je uvjerenje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi doći do sporazuma. Međutim, europski obavještajci ističu da ruski strateški ciljevi ostaju nepromijenjeni, uklanjanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s vlasti i pretvaranje Ukrajine u neutralnu tampon zonu.
Drugi dužnosnik naglasio je da Rusija ni ne želi ni ne treba brzi mir, jer njezina ekonomija nije na rubu kolapsa. Glavna prepreka ostaje duboko neslaganje oko teritorijalnih pitanja. Rusija trenutno okupira oko petine ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, i zahtijeva potpunu kontrolu nad cijelim Donjeckom. Kijev odbija takve uvjete bez čvrstih sigurnosnih jamstava Zapada. Treći obavještajac upozorio je da bi čak i ustupak teritorija samo otvorio vrata novim ruskim zahtjevima, čineći ga početnim korakom, a ne konačnim rješenjem. Posebnu zabrinutost izaziva kapacitet zapadnih pregovarača, posebno američke delegacije koju predvode Steve Witkoff i Jared Kushner, koji nisu karijerni diplomati niti stručnjaci za Rusiju. Na upit Reutersa, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly odgovorila je da "anonimne kritike ne pomažu naporima da se rat završi".
Dva obavještajna izvora izvijestila su da Moskva pokušava razdvojiti pregovore na dva kolosijeka, jedan za okončanje rata, a drugi za bilateralnu ekonomsku suradnju sa Sjedinjenim Državama, uključujući moguće ukidanje sankcija. Predsjednik Zelenski ranije je spomenuo da ukrajinska obavještajna služba ima informacije o mogućim poslovnim aranžmanima vrijednim do 12 trilijuna dolara, koje je navodno predložio ruski izaslanik Kirill Dmitrijev. Europski dužnosnici smatraju da bi takvi prijedlozi mogli privući Trumpa i sankcionirane ruske poslovne elite.
Iako jedan dužnosnik opisuje Rusiju kao otpornu, drugi ističe značajne financijske rizike za Moskvu u drugoj polovici 2026., uključujući ograničen pristup kapitalnim tržištima, visoke troškove zaduživanja i smanjenje likvidnog dijela državnog fonda. Unatoč intenzivnoj diplomaciji, europski obavještajci vide malo naznaka da je Moskva spremna na kompromise oko svojih ključnih ciljeva u skoroj budućnosti.
Najnoviji trostrani pregovori SAD-a, Ukrajine i Rusije u Ženevi završili su, a ruski pregovarač Vladimir Medinski opisao ih je kao "teške, ali poslovne", najavivši novi krug uskoro. Pregovarači su oblikovali uvjete primirja koja bi stupila na snagu nakon prestanka borbi. Izvor upoznat s razgovorima rekao je za CNN da su postignuti "postupni, ali značajni napreci" oko zajedničkih uvjeta i tehničkih detalja kako bi primirje bilo provedivo. Predsjednik Zelenski potvrdio je da je vojni dio pregovora blizu završetka, s pregovaračima koji su skoro dovršili puni nacrt mehanizma nadzora primirja, prenosi Kyiv Post.
Otvori KEKS Pay
