Teške riječi pale su u Bukureštu na svečanom otvaranju prvog rumunjskog predsjedanja Vijećem Europske unije: predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker upozorio je preksinoć rumunjske dužnosnike da, premda je EU sav satkan od kompromisa, nema kompromisa kad je riječ o ljudskim pravima, vladavini prava i borbi protiv korupcije, a predsjednik rumunjskog Senata uzvratio je dosta oštrim govorom u kojem je kritizirao “politiku diktata” i ustvrdio da neke elite iz komunizma još i danas djeluju u zemljama poput Rumunjske, samo pod krinkom europejstva.
Specifično nasljeđe
Predsjednik rumunjskog Senata Călin Popescu-Tăriceanu bio je premijer u vrijeme kad se Rumunjska 2007. pridružila Europskoj uniji, a sada je, kao i velik dio dužnosnika trenutačno vladajuće koalicije rumunjskih socijalista i liberala, pod istragom rumunjskog USKOK-a. Sumnjiče ga za primanje mita, no i on, kao i niz drugih dužnosnika vladajuće koalicije koja želi ograničiti ovlasti antikorupcijskih istražnih tijela i pod udarom je kritika da želi dekriminalizirati korupciju, za sve krivi istražitelje i pravosudne institucije. Pa je i na svečanosti u povodu početka predsjedanja Vijećem EU, održanoj u grandioznoj koncertnoj dvorani Ateneul Român, objašnjavao u čemu je, po njemu, problem.
– Onaj “inkluzivni” dio rumunjske države, koju predstavlja javna uprava, zdravstvo, obrazovanje, službe za zapošljavanje i socijalnu skrb, gotovo je sasvim europeiziran. No ona “prisilna” dimenzija države nije. Kao nasljeđe komunističke prošlosti, neke institucije i donositelji odluka još se uvijek drže za vlast u kojoj su ranije uživali. I nitko ih ne kontrolira. Ti akteri jednostavno su zamijenili ideologiju socijalističke legalnosti s onom vladavine prava, zadržavši svoje običaje i istu neodgovornost u kojoj su kolektivno uživali prije 1989. Nadam se da će tijekom predsjedanja Vijećem EU vlasti moje zemlje biti u prilici obasjati malo više svjetlosti na taj paradoks. Nadam se da će javnosti razjasniti koje su institucije nedvojbeno transformirane u europskom duhu, a koje od njih još žive u prošlosti, ponekad pod europskom krinkom.
Njegov je istup takav zbog specifičnih rumunjskih unutarnjopolitičkih obračuna, no čini se da odražava i sve izraženiji stav u državama članicama iz srednje i istočne EU, od Mađarske i Poljske pa sve do baltičkih članica, gdje političari tvrde da njihovi kolege na zapadu EU jednostavno ne razumiju kako je nasljeđe komunizma teško i specifično. Pa onda iz tog nerazumijevanja olako kritiziraju te države članice ili ih tretiraju kao manje vrijedne.
Donald Tusk, Poljak na mjestu predsjednika Europskog vijeća, pobrinuo se da njegov govor dopre i do osjećaja i do razuma domaćina pa je govorio na rumunjskom jeziku i upozorio:
– Samo o vama ovisi hoće li rumunjska politika biti dobar primjer ili strašno upozorenje za Europu – rekao je Tusk. Onima u EU, dodao je, koji možda misle da se mogu igrati izvan dogovorenih pravila poručio je da su u krivu i da takvo ponašanje ne odaje snagu, nego slabost.
– Onima koji naporno rade na obrani europskih vrijednosti, naših sloboda i prava, poručujem: nastavite se boriti – dodao je predsjednik Europskog vijeća.
Ravnopravni partneri
U ostatku govora, po svom dobrom običaju, Tusk je spomenuo i nekoliko osoba i događaja koji bude nacionalni ponos zemlje kojoj se obraća pa je tako pred Rumunjima spomenuo kako je prvi auto u njegovu braku bila stara Dacia 1300, naslijeđena od punca, te kako je “najveći trag” u njegovu sjećanju ostavila pobjeda Steaue protiv Barcelone u finalu Kupa prvaka 1986. u Sevilli.
– Želio bih apelirati na sve Rumunje da brane, i kod kuće i u Europi, temelje naše političke civilizacije (slobodu, integritet, istinu u javnom životu, vladavinu prava i ustav) istom odlučnošću kao što je Helmuth Duckadam branio penale. Tada nisam mogao vjerovati da je moguće obraniti četiri penala zaredom! Ali on je uspio. I vi ćete uspjeti. Pomoći ću vam koliko god mogu – poručio je Tusk.
Premijerka Viorica Dăncilă, koju svi percipiraju kao politički slabu i ovisnu o predsjedniku vladajuće socijaldemokratske stranke PSD Liviuu Nicolaeu Dragnei, u svom je govoru naglasila kako Rumunjska želi biti tretirana kao “ravnopravan i respektiran partner u EU”. Ona i članovi njezine vlade odbacuju tvrdnje da Rumunjska nije spremna za predsjedanje, što su kritike koje su ranije izrekli i predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis i predsjednik Komisije Juncker.
– Mi smo spremni. U svakoj zemlji članici imate političke razmirice i to se neće zaustaviti – rekao je državni tajnik za europske poslove George Ciamba.
