Austrijski dnevni list “Kurier” i jučer je posvetio prilično prostora austrijskom ministru unutarnjih poslova Gerhardu Karneru koji je više puta proteklih dana usprotivio proširenju schengemskog prostora odnosu prijemu Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u Schengen, što je planirano za početak sljedeće godine.
Kao razlog Karner je naveo ilegalne migracije koje su pokazale da taj prostor ne funkcionira, što je prema njegovim riječima potvrđuje i veliki broj tražitelja azila u Austriji . Isti izvor navodi kako je austrijski ministar ponovio svoje protivljenje proširenju Schengena prilikom posjete austrijsko-mađarske granice u Klingenbachu u pokrajini Gradišće, u okolici Željeznog, glavnog grada te pokrajine.
“Situacija na granici je za stanovništvo nepodnošljiva i pokazuje da Schengen u bitnome ne funkcionira”, rekao je Karner dodavši: “Stoga nema smisla još proširiti taj sustav”.
“Kurier” navodi kako je Karner rekao da to “nije kritika upućena u smjeru tri države, nego u smjeru EU Komisije, koja ne daje prijedloge, kako bi se ta situacija s azilom mogla riješiti”. List navodi kako ministar Karner želi “u nuždi glasovati protiv toga da EU države Hrvatska, Bugarska i Rumunjska od 2023. budu primljene u tzv. schengenski prostor”.
Na desetine tisuća migranata koji su došli u Austriju, bez da su bilo gdje evidentirani, dodaje list, uz napomenu kako sada Karner traži rješenje tog problema “na razini EU”.
Ali zašto baš sada kada su navedene tri države pred vratima Schengena? Sustav azila EU nije i tako nikada adekvatno riješen još od “izbjegličke 2015.”
Autor Kurierovog Podcasta također postavlja mnogo pitanja: “Što točno očekuje Karner od svoje prijetnje vetom?” “Ima li on pomagače i da li se iza toga također skriva i unutarnjopolitički plan?” Mnogo važnih pitanja, za sada bez odgovora. Odnosno do najkasnije 8. i 9. prosinca kada bi o tome konačnu odluku u Bruxellesu trebalo donijeti Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove.
Do tada, kako navodi austrijski dnevni list, naravno da će Hrvatska, Rumunjska i Bugarska ”pokušati spriječiti austrijski veto”. Kako se u nastavku dodaje, dovoljan je samo jedan glas protiv, da u Bruxellesu sve padne u vodu. “Pokraj Austrije su i skandinavske zemlje skeptične po pitanju širenja Schengena. A Nizozemci su i tako protiv toga”, upozorava “Kurier”.
List također prenosi poruku austrijskog MUP-a da je “za Austriju važno kako će EU Komisija reagirati”. Napominje kako je Karner o navedenoj problematici ilegalne migracije i širenja Schengena vodio “dugi telefonski razgovor i sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem”. Vezano zaopetovno Karnerovo protivljenje širenju Schengena prigodom posjete na austrijsko-mađarskoj granici, na kojoj u Austriju pokušava i ulazi najveći broj ilegalnih migranata, “Kurier” pod naslovom “Misija-azil u uzdrmanoj zemlji: Karner u posjetu granici”, izvještava o 74.291 osobi koje su uhvaćene samo u Gradišću kao ilegalni migranti.
“K tome treba dodati 322 uhićena krijumčara ljudima, od 580 koliko ih je uhićeno u cijeloj Austriji”, ističe isti izvor. Dodaje kako “veliki dio ilegalaca pokušava ući u Austriju preko zelene granice”, te da je stoga izuzetno važno da uz graničnu policiju tim područjem patrilira i austrijska vojska. Austrijski dnevni list “Heute” piše kako broj ilegalnih migranata u Austriji “vrtoglavo raste”. Ističe kako statistički podaci austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je samo prošli mjesec u Austriji azil zatražilo gotovo 18.000 podnositelja, preciznije njih 17.982, od čega su preko 90 posto muškarci. To je rekordni mjesečni broj u ovoj godini, čime je mjesec rujan “neslavno” prvo mjesto s 15.736 zahtjeva prepustio listopadu, stoji u izvješću.
Uz opasku da je od početka ove godine do 31. listopada čak 89.867 ljudi zatražilo u Austriji azil, što je čak 206 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Ove je godine, a još uvijek nije završila”, znatno više podnositelja azila u ovoj alpskoj zemlji nego 2015. koja je proglašena “godinom azila”. Najviše ilegalnih migranata u Austriju dolazi iz Afganistana, Sirije, Indije, Tunisa, Pakistana, Maroka, Turske, Somalije, Egipta i Bangladeša, pokazuje MUP-ova statistika.
“Austrija je po stanovniku, ako se uzme broj azilanata na 100.000 stanovnika, (opp. Austrija ima 8,9 milijuna stanovnika), na drugom mjestu u Europskoj uniji, odmah iza Cipra”, ističe list. Dodaje kako podaci od 1. studenoga ove godine pokazuju da Austrija skrbi o 91.575 izbjeglica, i to za njih 7.680 na saveznoj, a za 83.895 na pokrajinskoj razini (Austrija ima devet saveznih pokrajina). Od 91.575 izbjeglica koji su na državnoj skrbi 56.500 otpada na izbjeglice iz Ukrajine. MUP procjenjuje da je s jučerašnjim danom zahtjev za azil u Austriji predalo već 100.000 podnositelja, te da će ih do kraja ove godine biti između 110.000 i 125.000.
Bilo kako bilo sve oči ausijsko političkog vrha uperene su u smjeru Bruxellesa, od kojeg očekuju da na razini EU-a rješi teške (ne)prilike s ilegalnom migracijom u koje je zapala Austrija. Ministar Karner smatra da bi trebalo rješenje tražiti u smjeru da se već na samoj granici ne puste u zemlju osobe iz zemalja čiji građani u pravilu nemaju nikakvih izgleda za stjecanje političkog azila. A takvih u Austriju stiže mnogo, s obzirom da Srbija već ranije za neke od zemalja iz kojih stiže veliki broj ilegalnih migranata ukinula vize, ističu domaći mediji.
Bez obzira na sve austrijske (ne)prilike, koji službeni Zagreb očito razumije, hrvatski politički vrh ipak očekuje od prijateljske Austrije potporu i razumijevanje za sve ono što je Hrvatska činila čitav niz godina da bi ispunila kriterije za ulazak u Schengen. S nadom da ju Austrija sada kada je pred vratima, neće zbog nezadovoljstva Bruxellesom, ostaviti u “čekaonici”. Važna tema i dilema o kojoj će biti riječi i u srijedu kada hrvatski premijer Andrej Plenković u Zagrebu ugosti svog austrijskog kolegu Karla Nehammera.
