Europski sud pravde je odlučio da se zakon prema kojem izbjeglice moraju tražiti azil u prvoj zemlji u koju uđu primjenjuje čak i u izvanrednim okolnostima.
Ovaj postupak, koji su pokrenule Austrija i Slovenija, mogao bi utjecati na sudbinu nekoliko stotina osoba koje su stigle tijekom migrantske krize 2015-16. godine, izvještava BBC.
Presuda se konkretno tiče dvije afganistanske obitelji i jednog Sirijca koji su predali zahtjev za azil nakon što su napustili Hrvatsku.
Kako navodi sud, o njihovim zahtjevima treba odlučivati Hrvatska.
Po tzv. Dublinskoj uredbi, izbjeglice trebaju tražiti azil u prvoj državi članici EU u koju stignu.
Međutim, Njemačka je suspendirala ovu uredbu za sirijske izbjeglice, zaustavljajući deportacije.
Od kolovoza 2015. stotine, a nekad čak i tisuće ljudi su svakodnevno pristizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a poslije kroz Sloveniju.
Mnogi su željeli nastaviti dalje ka Njemačkoj, ali oko 90.000 ih je apliciralo za azil u Austriji, što je oko jedan posto broja stanovništva te zemlje.
Među njima su bile dvije afganistanke, sestre Khadija i Zainab Jafari i njihova djeca, koji su stigli na austrijsku granicu u veljači 2016. godine.
Kako je naveo odvjetnik Stephan Klammer iz humanitarne organizacije Diakonie, "oni su stigli prevozom koji su organizirale vlade Austrije i drugih zemalja".
Ulazak u Austriju im nije dopušten, te je slučaj predan Europskom sudu pravde, zajedno sa sličnim slučajem jednog Sirijca u Sloveniji.
U srijedu je sud odlučio da je njihov prelazak hrvatske granice trebao biti smatran nezakonitim po Dublinskoj uredbi, i da bez obzira na to što je jedna članica EU na humanitarnoj osnovi dopustila ulazak na svoj teritorij građaninu zemlje koja nije u EU, to odobrenje nije validno u drugim zemljama članicama EU.
