Zapadnoeuropski ateisti i agnostici tolerantniji su prema imigrantima, muslimanima i Židovima od njihovih sugrađana, kršćanskih vjernika, pokazalo je istraživanje Pew Research Centera. Istraživanje “Biti kršćanin u Europi” provedeno je u 15 zapadnoeuropskih zemalja i isto je tako pokazalo da su protestanti tolerantniji prema drugima i drugačijima od katolika.
Problem u Europi
Ta je studija pokazala da u Njemačkoj 55 posto kršćana misli da je “islam uglavnom inkompatibilan s kulturom i vrijednostima zemlje”, dok to isto misli samo 32 posto ateista. U Finskoj su ti postoci veći, 67 prema 54 posto, a nešto su se tolerantniji pokazali Francuzi, u zemlji s brojnom muslimanskom manjinom, kojih je 45 posto među kršćanima skeptično u mogućnost integracije muslimana u društvo. Isto tako, samo 20 posto ateista to misli. S druge strane, u Belgiji su se oni kršćani koji redovito idu u crkvu pokazali najmanje voljnima za ograničenje imigracije.
Sociologa religije Ivicu Maštruka rezultati nimalo nisu iznenadili.
– Agnostici i ateisti nisu opterećeni nikakvim religioznim predrasudama, dok se kod kršćana češće javlja otpor prema onima koje se percipira kao drugačije, kao pripadnike krive vjere – rekao nam je on.
Europa se posljednjih godina suočava s problemom nekontrolirane migracije. U Mađarskoj je nedavno najavljen i zakon prema kojem bi pomaganje ilegalnim imigrantima postalo kažnjivo djelo. U Austriji se u ovom trenutku smanjuju javni rashodi za socijalnu pomoć za strance, a također su u Sloveniji imigrantske teme ušle u predizbornu političku arenu.
– I dok sada gledamo situaciju u kojoj je nesnošljivost prema migrantima izrazitija, protokom vremena taj intenzitet pada. Uz to, ponekad se nesnošljivost i skriva ako izaziva širu osudu društva – smatra Maštruko i dodaje da je u mađarskom slučaju otpor prema imigraciji, smatra, i religiozno utemeljen.
Protestanti tolerantniji
Istraživanje je pokazalo i da su protestanti prema islamu tolerantniji od katolika, i to posebno u Njemačkoj, u kojoj žive i jedni i drugi. U toj zemlji 31 posto katolika ima osjećaj da su “stranci u svojoj vlastitoj zemlji”, što misli tek 19 posto protestanata.
– Ta razlika proizlazi iz određene demokratičnosti kod protestanata koji su naviknutiji na pluralistički pristup. Oni nisu podložni jednom autoritetom kao katolici – objašnjava Maštruko, koji je usput dodao da nije čudno da je komunizam u Europi bio najrašireniji u društvima s katoličkom tradicijom, poput Italije, Španjolske i Francuske jer, kako je rekao, komunizam pokušava izgraditi kraljevstvo Božje na zemlji, a Katolička crkva propovijeda komunizam na nebu.
S druge strane, na Međunarodni dan migranata u siječnju papa Franjo pozvao je na prihvat imigranata.
– Imati strahove i sumnje nije grijeh, ali dopustiti im da utječu na naše ponašanje jest – rekao je.
Ovo je istraživanje provedeno između travnja i kolovoza prošle godine na oko 1500 ispitanika u svakoj od 15 zemalja zapadne Europe.
