Rast američkog gospodarstva usporio je u četvrtom tromjesečju 2022. godine pod pritiskom podignutih kamatnih stopa koje su zakočile potrošnju i posustajanja izvoza, pokazala je u četvrtak prva procjena ministarstva trgovine.
U razdoblju od listopada do prosinca realni bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za jedan posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, nakon 1,9-postotnog rasta u razdoblju od srpnja do rujna, izračunalo je ministarstvo.
Stopa rasta najniža je od pandemijske 2020. godine.
Na tromjesečnoj razini aktivnost je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca porasla 0,7 posto, gotovo istim tempom kao i u razdoblju od srpnja do rujna.
Anualizirana stopa, koju uz SAD koriste još samo Japan i Kanada, a pokazuje koliko bi gospodarstvo poraslo odnosno palo unatrag 12 mjeseci da je u svakom tromjesečju poraslo odnosno palo kao u posljednja tri mjeseca, iznosila je u četvrtom tromjesečju 2,9 posto.
U trećem tromjesečju anualizirana stopa pokazivala je rast aktivnosti za 3,2 posto.
Zadnje prošlogodišnje tromjesečje obilježili su umjerenija inflacija, niska nezaposlenost, kontinuirana neizvjesnost u nabavnim lancima i rast kamatnih stopa, navodi ministarstvo.
Ističu i slabiji rast izvoza i državne i osobne potrošnje i ulaganja u fiksnu imovinu.
Izvoz je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca porastao 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., upola slabije nego u prethodnom tromjesečju, pokazuje izvješće.
Potrošnja građana, zaslužna za više od dvije trećine aktivnosti, bila je glavni pokretač rasta, uvećana je za 1,9 posto, nakon 2,2-postotnog rasta u trećem tromjesečju, izračunalo je ministarstvo, istaknuvši otpornost tržišta rada i štednju akumuliranu u pandemiji covida 19.
Iscrpila se, međutim, potražnja građana za trajnim dobrima, koja se uglavnom kupuju na kredit, a neka su kućanstva, osobito ona s nižim primanjima, potrošila ušteđevinu.
I potrošnja kompanija ponešto je posustala na kraju četvrtog tromjesečja, nabraja Reuters.
U 2022. realni BDP porastao je za 2,1 posto, nakon 5,9-postotnog skoka u 2021. koji je dobrim dijelom odražavao nisku poredbenu osnovicu u 2020. i nagli oporavak gospodarstva nakon ukidanja karantene i drugih korona ograničenja.
