Na EU summitu u četvrtak 20. rujna u Salzburgu glavna tema bit će kako suzbiti ilegalne migracije, a fokus će biti na Africi iz koje posljednjih mjeseci prema Europi kreće najviše migranata. Prije tri tjedna njemačka je kancelarka Angela Merkel posjetila zapadnu Afriku. Imala je, tvrdi, samo jedan cilj: ekonomski razvoj kontinenta. Već godinama europski čelnici tvrde da žele pomoći da se Afrika razvije. I dok javno govore da se s razlozima zbog kojih migranti iz većine afričkih zemalja stižu u Europu treba obračunati tamo, kritičari optužuju EU i SAD zbog njihova odnosa prema Africi: “Pomoći ćemo vam, ali ako koristi nama”.
Nepovjerenje u institucije
– Iako je licemjerje konstanta europskog djelovanja, vidi se određeni pomak u svijesti europskih lidera jer najavljuju da će se s uzrocima problema suočiti na terenu. Europski projekt može opstati samo ako mu solidarnost bude u srži, a mi možemo biti optimisti tek kada se obećanja o rješavanju problema počnu ostvarivati – kaže nam politički analitičar Anđelko Milardović, koji će na svom Institutu za migracije i narodnosti od sljedeće godine u sklopu projekta proučavati kako su se globalizacija, migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija u EU reflektirale na Hrvatsku.
I dok je, kako ističe Deutsche Welle, dugo godina europska politika prema tom kontinentu bilo “groblje velikih riječi, dobrih namjera i neispunjenih obećanja”, europska ju je migrantska situacija promijenila, a stručnjaci upozoravaju da 100 milijuna Afrikanaca čeka da krene prema Europi.
EU je još uvijek glavni trgovinski partner Afrike – 36 posto ukupnog izvoza. Isto tako, neki su zapadni analitičari upozorili da je jedan od problema kontinenta manjak trgovine među afričkim zemljama jer čak 80 posto izvoza odnosi se na izvoz izvan kontinenta. No, to su službene brojke jer neprijavljene trgovine, zbog nepovjerenja Afrikanaca prema institucijama svojih zemalja, ima podosta.
U sljedećem proračunskom razdoblju EU će za Afriku izdvojiti 40 milijardi eura nadajući se da će privatni investitori slijediti taj put. Angela Merkel već je i kreirala inicijativu “Dogovor s Afrikom”, kojom se želi afričke zemlje učiniti atraktivnijima privatnim investitorima. S druge strane, francuski je predsjednik Emmanuel Macron najavio fond za digitalne “startupove” vrijedan 76 milijuna dolara. Još jedan korak naprijed napravio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je rekao da bi Unija mogla ponuditi Africi sporazum o slobodnoj trgovini. Sve to dokazuje da su migracije zauvijek promijenile europsko gledanje na taj kontinent.
– Važno se fokusirati na klimatske promjene i edukaciju u Africi. To su dva najvažnija faktora koja mogu ublažiti velike migracije Afrikanaca u Europu. Uz to, neka se razvijene zemlje ne miješaju vojno u Afriku – kaže Milardović.
Rekolonizacija Afrike
No, neki tvrde da se taj kontinent, zbog slabosti, istodobno i rekolonizira. Prije tri godine Afrička je unija objavila izvješće koje je pokazalo da s tog kontinenta nelegalno odlazi čak 50 milijardi dolara svake godine jer multinacionalne kompanije znaju kako izbjeći plaćanje poreza. Usto, kontinent je između 1970. i 2008. izgubio čak 850 milijardi dolara. Najveće su krivce Afrikanci tada vidjeli u multinacionalnim kompanijama koje makinacijama cijenama, plaćanjima između povezanih poduzeća i izmicanjem profita iskorištavaju slabosti Afrike.
