Krajem prošle godine u BiH nije vraćan skoro svaki deseti kredit, pa su se zbog toga na velikim mukama našli mnogi jamci - uzalud su prosvjedovali, žalili se na najviše adrese, prijetili samoubojstvom... Nedavno je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila da je u procesu privatizacije, stečaja i likvidacije poduzeća u RS-u dosad bez posla ostalo gotovo 50 tisuća radnika.
Ako se tome dodaju i radnici koje još vode u radnom odnosu, ali mjesecima ili godinama ne primaju plaću, a uz to imaju i neki kredit, i laiku je jasno da ti nesretni ljudi žive na rubu egzistencije. U Federaciji BiH je, čini se, stanje još gore. Ali žalbe, pa čak i samoubojstva ništa nisu promijenili. Krajem prošle godine jamci su u BiH vraćali čak 4849 tuđih kredita.
U usporedbi s 2009. godinom, broj prevarenih jamaca povećao se za tisuću. Vraćanje tuđih kredita zavila je u crno i mnoge obitelji u BiH.
Brojni slučajevi
Sjetimo se samo slučajeva iz Prijedora koji su se tragično završili. Mnoga istraživanja koja su do sada provedena pokazuju da je najveći broj prevarenih jamaca vraćao tuđe kredite podignute u mikrokreditnim organizacijama, koje, očigledno, i nisu baš mnogo brinule o financijskoj solventnosti svojih dužnika. Bilo im je jedino važno zaštititi svoj kapital i svejedno im je tko će vratiti dug - dužnik ili jamac. Ni banke nisu, čini se, birale sredstva da naplate svoje loše kreditne plasmane. Krajem prošle godine u RS-u su aktivirane 224 hipoteke, jer su nenaplaćena kreditna potraživanja premašila iznos od 39,8 milijuna maraka.
Od tog duga, čak 37,1 milijun maraka odnosi se na poduzeća i druge pravne osobe, tako da su u sektoru gospodarstva banke lani u Republici Srpskoj aktivirale 171 hipoteku. Do kraja prošle godine banke u Republici Srpskoj nisu mogle od građana naplatiti nešto više od 2,7 milijuna maraka, pa su bile primorane aktivirati 53 hipoteke. Međutim, bankare, čini se, više od toga brine činjenica da je vrijednost aktiviranih hipoteka iz godine u godinu sve veća. Ilustriraju to i podatkom da lani nisu mogli naplatiti čak deset milijuna maraka dospjelih kredita više nego u 2009. godini.
Reprogrami kredita
Osim toga, gotovo svakodnevno povećava se i broj zahtjeva za reprogram dospjelih kreditnih obveza. Tako su prošle godine banke u Republici Srpskoj imale više od 1100 zahtjeva u kojim su dužnici tražili odgađanje roka za vraćanje kredita. Prema podacima iz banaka, odobreno je 560 zahtjeva, tako da bankari vjeruju da će nešto kasnije moći naplatiti taj reprogramirani dug, koji je dostigao iznos od gotovo 200 milijuna maraka. Inače, ekonomisti u BiH već odavno upozoravaju na preveliku zaduženost. Neki su čak izračunali da je zaduženost BiH po zaposlenom stanovniku gotovo 5500 eura, što je, s obzirom na niske plaće i veliku stopu nezaposlenosti, alarmantno. Prema nekim podacima, kreditna zaduženost BiH dostigla je već 15 milijardi maraka.
Od tog iznosa, banke u RS-u su do kraja prošle godine potrošile manje od jedne trećine. Za kredite gospodarstvu i stanovništvu izdvojile su nepune četiri milijarde maraka. Ipak, i taj iznos veći je za sedam posto u odnosu na 2009. godinu.
