Unatoč prošlotjednim pomirljivim tonovima koje su nakon zajedničkog sastanka medijima izgovorili čelnici stranaka koje tvore koaliciju “Platforma za promjene”, politički brak prvo SDP-a i SDA, a potom ostale dvije stranke ulazi izgleda u ozbiljnu krizu.

Sukob oko Zakona

Sukob oko Zakona o policiji, nije jedina barijera koja ugrožava opstojnost platformaške koalicije, razlozi su punu dublji i puno pragmatičniji. Raskol između SDP-a BiH i SDA koa dvije glavne stranke koje čine Platfomrmu počeo je već podjelom političkih fotelja unutar javnih poduzeća, a prije svega onih profitabilnijih kao što su BH Telecom i Elektroprivreda BiH. Sukob se produbljivao na nižim raznima unutar županijskih Vlada, gdje je zbog ministarskih i savjetničkih mjesta bilo iskri između dvije najveće stranke platformaške koalicije. Da su problemi puno kompleksniji priznaje i potpredsjednik SDP-a BiH Damir Hadžić, koji je u razgovoru za sarajevsko “Oslobođenje” izjavio kako oni nisu samo na razini Federacije BiH. “Očito smo ušli u jednu vrstu braka ili zajednice sa SDA-om”, kazao je Damir Hadžić, “gdje oni na samom početku nisu shvatili da mi ustvari želimo mijenjati stvari”. On tvrdi da je želja Predsjedništva SDP-a da se stvari probaju promijeniti bez čekanja - od županijskih Vlada sve do Vlade FBiH. “Oni su bili čimbenik koji je u značajnoj mjeri, rukovodeći se politikom korak po korak, inzistirao na tome da stvari idu polako, ali sigurno”, rekao je Hadžić.

Oštre poruke Tihiću

Komentirajući izjave čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića u kojima traži rekonstrukciju federalne vlasti, Hadžić je kazao da u ovom trenutku nema apsolutno govora o rekonstrukciji Vlade Federacije BiH. Mislimo da ona dobro radi svoj posao”, dodao je Hadžić. Prošlog tjedna, čelništvo SDP-a u priopćenju za javnost najoštrije je osudilo svoje stranačke partnere iz SDA, prozivajući njihova predsjednika Sulejmana Tihića za komunističke progone koje je on kao tužitelj obavljao u vrijeme bivše Jugoslavije.

Prije 20 godina obećali su uvesti euro, ali nikada to nisu učinili: “Vlastita valuta pomogla nam je u izbjegavanju recesije”