Naslovnica

Što se krije u namirnicama na tržištu BiH

Vijeće ministara 
usvojilo set mjera kojima se želi zaštititi zdravlje građana BiH
02. ožujka 2013. u 10:48 0 komentara 55 prikaza
trgovina
Foto: Thinkstock

 

Već danima građani BiH su uznemireni pojavom kancerogenog aflatoksina u mlijeku, a unatoč činjenici da je sporno mlijeko povučeno iz prodaje, ne jenjava strah. Apelirali su na vlasti da ih zaštite. Javljaju se novi proizvodi koji se označavaju kao “kancerogeni” i štetni za zdravlje, što navodi na sumnju u sve ono što jedemo i pijemo - svakodnevno. Tako se nakon mlijeka pojavila i tunjevina iz Španjolske koja je bila prepuna histamina, supstance koja može izazvati trovanje, a posebno je opasan za alergičare, te djecu i trudnice. Prije nego što je otkrivena i povučena, na tržištu BiH je ove ribe prodano čak 27 kg! - Uopće ne znam zašto se dopušta aflatoksin i u minimalnim količinama u mlijeku, kada znamo da se djeci preporučuje čaša do dvije mlijeka na dan?! - samo je jedno od pitanja zabrinutih roditelja s kojima smo razgovarali. Apele građana kao da su čuli mjerodavni. Zbog otrova, bh. vlast se podigla kako bi zaštitila zdravlje građana, te je tako VM BiH usvojio čitav set mjera kojima se želi regulirati ovu oblast. Naloženo je Agenciji za sigurnost hrane da donese znanstveno mišljenje o aflatoksinu u mlijeku, kao i da predloži uvjete za uvoz kukuruza za prehranu ljudi. - Što više smijemo kupiti, svega me je strah, zbog djece najviše jer svaki dan moraju jesti voće, piti mlijeko. Kako njih zaštiti - upitala je jedna zabrinuta majka. Stručnjaci su na početku upozoravali da mala količina aflatoksina nije opasna za zdravlje, ipak se slažu kako duže konzumiranje ima štetne posljedice, pogotovo za najmlađe. Najtoksičniji je aflatoksin B1 koji najčešće unosimo kukuruzom i kikirikijem, a može se naći i u pistaciji, brazilskom orahu, riži, ljutim papričicama, crnom biberu, suhom voću, sirovim biljnim uljima... Prema riječima stručnjaka, visoke doze aflatoksina mogu izazvati akutna trovanja, hepatičku nekrozu, cirozu, rak, zatajenje jetre te mentalne promjene i komu. Kako je rekla doc.dr.sc. Nihada Ahmetović, šef Odsjeka za patogene mikroorganizme Agencije za sigurnost hrane BiH, opasnosti ne bi trebalo biti jer je prošlo kratko vrijeme i aflatoksin M1 pronađen u mlijeku, iako toksičan, ima manju toksičnost od aflatoksina B1. Zbog pronađenih supstanci u mlijeku, pojavile su se sumnje da postoji i u drugim mliječnim i mesnim proizvodima. Problem su bile i plastične boce za bebe s bisfenolom A, a s tržišta su povučene i dvije serije Plivinog lijeka oksaliplatin.

 

Već danima građani BiH su uznemireni pojavom kancerogenog aflatoksina u mlijeku, a unatoč činjenici da je sporno mlijeko povučeno iz prodaje, ne jenjava strah. Apelirali su na vlasti da ih zaštite. Javljaju se novi proizvodi koji se označavaju kao “kancerogeni” i štetni za zdravlje, što navodi na sumnju u sve ono što jedemo i pijemo - svakodnevno. Tako se nakon mlijeka pojavila i tunjevina iz Španjolske koja je bila prepuna histamina, supstance koja može izazvati trovanje, a posebno je opasan za alergičare, te djecu i trudnice. Prije nego što je otkrivena i povučena, na tržištu BiH je ove ribe prodano čak 27 kg!

- Uopće ne znam zašto se dopušta aflatoksin i u minimalnim količinama u mlijeku, kada znamo da se djeci preporučuje čaša do dvije mlijeka na dan?! - samo je jedno od pitanja zabrinutih roditelja s kojima smo razgovarali. Apele građana kao da su čuli mjerodavni. Zbog otrova, bh. vlast se podigla kako bi zaštitila zdravlje građana, te je tako VM BiH usvojio čitav set mjera kojima se želi regulirati ovu oblast. Naloženo je Agenciji za sigurnost hrane da donese znanstveno mišljenje o aflatoksinu u mlijeku, kao i da predloži uvjete za uvoz kukuruza za prehranu ljudi.

- Što više smijemo kupiti, svega me je strah, zbog djece najviše jer svaki dan moraju jesti voće, piti mlijeko. Kako njih zaštiti - upitala je jedna zabrinuta majka. Stručnjaci su na početku upozoravali da mala količina aflatoksina nije opasna za zdravlje, ipak se slažu kako duže konzumiranje ima štetne posljedice, pogotovo za najmlađe. Najtoksičniji je aflatoksin B1 koji najčešće unosimo kukuruzom i kikirikijem, a može se naći i u pistaciji, brazilskom orahu, riži, ljutim papričicama, crnom biberu, suhom voću, sirovim biljnim uljima... Prema riječima stručnjaka, visoke doze aflatoksina mogu izazvati akutna trovanja, hepatičku nekrozu, cirozu, rak, zatajenje jetre te mentalne promjene i komu.

Kako je rekla doc.dr.sc. Nihada Ahmetović, šef Odsjeka za patogene mikroorganizme Agencije za sigurnost hrane BiH, opasnosti ne bi trebalo biti jer je prošlo kratko vrijeme i aflatoksin M1 pronađen u mlijeku, iako toksičan, ima manju toksičnost od aflatoksina B1. Zbog pronađenih supstanci u mlijeku, pojavile su se sumnje da postoji i u drugim mliječnim i mesnim proizvodima. Problem su bile i plastične boce za bebe s bisfenolom A, a s tržišta su povučene i dvije serije Plivinog lijeka oksaliplatin.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.