Vlada Federacije BiH pokušava na sve načine pojačati kontrolu nad svim javnim poduzećima u ovom bh. entitetu. To je novi udar. Nedavno usvojenom uredbom o vršenju ovlasti tijela Federacije BiH u gospodarskim društvima sa sudjelovanjem državnog kapitala predviđa se izmjena statuta javnih poduzeća, koje će omogućiti Vladi da ima zadnju riječ prilikom donošenja svih važnijih odluka.

Kontrola i upravljanje

Apsolutna kontrola i upravljanje javnim poduzećima tako će se iz menadžmenta preseliti u političke okvire federalne Vlade. Međutim, čini se da su, koncipirajući uredbu, njezini kreatori zaboravili na slovo zakona, koji je pravno iznad dokumenta kakav je uredba. Poduži je popis argumenata u prilog ovakvoj tvrdnji, a doznajemo kako su iz pojedinih javnih poduzeća na to otvoreno upozorili Vladu.

Primjerice, odredbe članaka uredbe o vršenju ovlasti tijela FBiH u gospodarskim društvima sa sudjelovanjem državnog kapitala koje se odnose na izbor nadzornog odbora na rok do 60 dana, odnosno izbor vršitelja dužnosti članova uprave javnih poduzeća na rok do šest mjeseci neprimjenjive su, jer Zakon o gospodarskim društvima jasno propisuje da se predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju na razdoblje od četiri godine te da mandat članovima uprave traje također četiri godine.

Odredbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH, na koje se u uredbi također poziva Vlada, ne predviđaju imenovanja uprave, kao ni imenovanje članova nadzornih odbora javnih poduzeća na kraće vrijeme, do dva mjeseca. To znači da ni odredbe ovog zakona nisu mogle biti temelj sporne uredbe kojima se propisuje mogućnost imenovanja nadzornog odbora na rok do 60 dana, odnosno izbora i imenovanja vršitelja dužnosti članova uprave na rok do šest mjeseci.

Dakle, usvojena uredba, kažu upućeni, ne može se primjenjivati na gospodarska društva, jer je njome propisana mogućnost bezuvjetnog imenovanja članova nadzornog odbora na rok do 60 dana, odnosno izbora vršitelja dužnosti članova uprave javnih poduzeća na rok do šest mjeseci, što je kraći rok od zakonom propisane četiri godine. Usto, uredba je kao podzakonski akt u suprotnosti sa zakonom, pa se kao takva ni u kojem slučaju ne može primijeniti na gospodarska društva. Tim više što navedeni zakoni su taksativno propisali uvjete razrješenja članova nadzornog odbora i uprave prije isteka mandata na koji su imenovani, a potom imenovanja na njihova mjesta novih članova na mandat do isteka perioda na koji su imenovani ostali članovi nadzornog odbora, odnosno uprave.

Ono na što bi posebno mogli biti osjetljivi ostali dioničari u važnijim javnim poduzećima je to što se primjenom sporne uredbe jednostrano favorizira jedan dioničar – Federacija BiH. To je isti dioničar koji je i donio uredbu, što je samo po sebi apsurd.

Uredba iznad zakona

Jasno je da je primjena Vladine uredbe o vršenju ovlasti organa Federacije BiH u gospodarskim društvima sa sudjelovanjem državnog kapitala nemoguća i opasna, i to ponajprije stoga što je kao podzakonski akt u suprotnosti sa zakonom i što niti u jednoj državi, pa ni u BiH uredba ne može biti iznad zakona.

Iako su toga manje-više svjesni odgovorni u svim javnim poduzećima, većina će se, nedvojbeno, odlučiti za poslušnost i svjesno kršenje zakona. Time se, naravno, nastoje zadržati vlastite pozicije i spriječiti “sječa kadrova”. Protuzakonito stavljanje javnih poduzeća pod punu kontrolu federalne Vlade sigurno će najveći udar imati na većinski hrvatskim područjima, budući da je Vlada Federacije apsolutno pod bošnjačkoj dominacijom, a Hrvati ne mogu utjecati na donošenje odluka.

Dio građana posebno će biti na meti inspekcija, kazne idu preko 5.000 eura, moraju ispuniti jednu obvezu